O važnosti odgoja i obrazovanja u Kur’anu i sunnetu
Nijedna religija u svijetu ne posvećuje pažnju nauci i obrazovanju kao što je to slučaj u islamu. Razum, dokaz, znanje, razmišljanje, mudrost i slično, termini su koji su rijetko upotrebljavani u tekstovima ranijih religija.
● Riječ el-‘ilm / znanje, nauka, u Kur’anu je spomenuta 80 puta, a njene izvedenice na stotine i stotine puta.
● Riječ el-‘akl / um, razum, nije spomenuta u Kur’anu, ali se zato umjesto nje u istom značenju šesnaest puta spominje riječ elbab i dva puta riječ nuha. Izvedenice iz korijena ‘akl spominju se u Kur’anu četrdeset devet puta.
● Isto je sa izvedenicama fikh, koje se spominju osamnaest puta. Izvedenice iz korijena fikh / shvatanje, razumijevanje, spominju se dvadeset jedan put.
● Izvedenice iz korijena hikmet / mudrost spominju se dvadeset puta.
● Riječ burhan / dokaz spomenuta je na sedam mjesta.
● Rijetke su hadiske zbirke koje nemaju poglavlje pod naslovom kitabul-‘ilm (poglavlje o znanju):
● Ibn Hadžer u El-Fethu navodi da Sahih imama Buharija sadrži 102 merfu-hadisa o znanju.
● Muslimov Sahih sadrži trideset hadisa o znanju, Tirmizijev Sunen sadrži 40 hadisa vezanih za znanje.
● Ebu Davudov Sunen – 28 hadisa o znanju.
● Sunen Ibn Madže (El-Mukaddima) – 56 hadisa.
● Ahmedov Musned – 81 hadis;
● Ibn Hibbanov Sahih – 67 hadisa;
● Hejsemijev Medžmeuz-zevaid – 84 stranice, sa po nekoliko hadisa na svakoj stranici;
● Hakimov Mustedrek – 44 stranice hadisa koji tretiraju nauku;
● Munzirijev Et-Tergib ve-terhib – 140 hadisa;
● U djelu Džamiul-fevaid min džamiil-usul ve medžmeiz-zevaid, autora Allama b. Muhammeda b. Sulejmana – navode se 154 hadisa o nauci.
Fizičke i psihičke koristi optimizma
Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema zaraze, niti zlosutnje, a volim optimizam.” Upitali su: ”Allahov Poslaniče, a šta je to optimizam?” “Dobra i lijepa riječ”, odgovorio je. (Buhari i Muslim)
Optimizam
(od latinske riječi optimum, što znači najbolje) je pozitivno shvatanje i gledanje na život i sklonost očekivanju najboljeg mogućeg ishoda. Suprotnost optimizmu je pesimizam. Optimizam se definira i kao ispunjenost nadom i uzdanje u budućnost ili uspješan ishod nečega. U uobičajenom značenju, znači očekivati da će određena situacija imati najbolji od mogućih ishoda.Pitanje da li pozitivno i optimistično razmišljanje ima pozitivan efekat na ljudski život, godinama je zanimalo naučnike. Većina studija fokusirala se na utvrđivanje korisnih efekata optimizma na fizičko zdravlje. Rezultati istraživanja pokazali su da koristi od optimizma uključuju:
● Smanjenje negativnih utjecaja stresa.
● Bolji imunitet i otpornost na različita oboljenja.
● Osjećaj užitka u životu i poboljšano zdravlje.
● Smanjen rizik od dobijanja srčanih i krvožilnih bolesti.
● Olakšano disanje ukoliko bolujete od određenih plućnih bolesti.
● Poboljšanje životnih vještina i vještina rješavanja problema.
Optimisti su sretniji:
Pesimisti kao introvertne osobe općenito u većoj mjeri pate od depresije, anksioznosti i drugih mentalnih zdravstvenih problema nego optimisti. Pozitivni ljudi imaju veći kapacitet za ljubav, sreću i životnu toplinu koja u njihove i živote njihovih porodica i prijatelja privlači sreću i uživanje u životu. Ova otvorenost za ljubav znači da su optimisti više fokusirani i brižni prema potrebama drugih, ljubazniji su i empatičniji od pesimista.Optimisti su zdraviji:
Naučnici još nisu otkrili zbog čega pozitivni ljudi, pored psihičkih, imaju i fizičke koristi od svog stava prema životu. Prema jednoj teoriji, pozitivan pogled na život ljudima pomaže da se bolje izbore sa stresnim situacijama, što umanjuje štetne utjecaje stresa na naša tijela.Optimisti su uspješniji:
Uspješni ljudi su mahom optimisti. Bez takvog životnog stava, uspjeh je teško ostvariv. Zbog toga su optimisti sretniji i produktivniji na svojim poslovima, brže dobijaju unapređenja i zarađuju više novca od pesimista. Optimisti postavljaju sebi veće ciljeve, ustrajniji su u njima i uspješno ih privode kraju.Trigonometrija – arapska naučna disciplina!
Ukoliko kažemo da su Grci udarili temelje geometrijskoj nauci, tada moramo istaći da su Arapi postavili temelje trigonometriji. Ako je geometrija grčka nauka, tada je trigonometrija arapska. Arapi su prvi koji su sistematski i naučno pisali o ovoj grani matematike. Upotrebom sinusa, riješili su mnoge trigonometrijske probleme. Buzdžani, Tusi, Bejruni i Hazin inovirali su tangens i uveli ga u trigonometrijske funkcije, dok su Džabir b. Efleh i Tabrizi otkrili odnos između sinusa i tangensa, kao i njima slične odnose. Naučnik Bejruni napisao je mnoga trigonometrijska djela. Poznavao je sinusnu teoriju i izračunao prirodnu vrijednost sinusa i tangensa, kao i prirodne vrijednosti drugih trigonometrijskih funkcija.
Prevara na Facebooku boli istom jačinom kao i ona u stvarnom životu
Ljudi koji su otkrili “online” djela nevjerstva i prevare bračnog partnera preživljavaju identičnu traumu kao da se taj čin desio u stvarnom životu, otkrivaju rezultati nove studije.
Studija s Texas Tech Univerziteta potvrdila je da, premda su faze prebolijevanja “online” nevjerstva stvar individue, sami čin narušavanja povjerenja budi realistične i jake emocionalne reakcije u prevarenom partneru. “Ovo je veoma važno otkriće pošto je rašireno mišljenje da ‘online’ nevjerstvo ili prevare koje su ograničene samo na virtualni svijet, ne nanose veliku bol”, rekla je Jaclyn Cravens, vođa studije i doktorant iz porodične psihoterapije.
Cravens i njen tim otkrili su da su mnogi problemi njihovih klijenata prouzrokovani “online” varanjem povezanim sa sve većim brojem ljudi koji koriste društvene mreže, posebno Facebook. “Koristili smo website Facebookcheating.com kako bismo utvrdili tehnike i procese liječenja koje koriste ljudi koji su otkrili da ih partneri varaju preko Facebooka”, rekla je Craven.
“Otkrili smo nekoliko glavnih faza i uspjeli da formiramo model procesa kroz koje žrtve prolaze i na koji se način bore sa strašnim saznanjem”, dodala je.
Model uključuje pet faza. Prvo, znaci upozorenja: partner koji je prevaren ima neugodan predosjećaj i primjećuje sumnjivo ponašanje na internetu, poput minimiziranja ekrana, povremenog čišćenja historije i dodavanja novih šifri. Nakon toga, osoba ili počinje da istražuje da li su njeni predosjećaji tačni ili, i ne htijući, otkriva čin prevare. Treća faza je procjena štete kada prevarena osoba pokušava da utvrdi da li su djela prevare narušila bračni odnos i vezu.
Ukoliko osoba procijeni da su ta djela narušila njihovu vezu, ona se tada suoči ili izbjegava partnera. Ponekad pojedinci zaključe da dokazi nisu dovoljno konkretni kako bi se direktno obratili partneru.
Neki se ljudi počnu svetiti, uključujući slanje poruka ili dopisivanje s nekom trećom stranom, ili nečijim tuđim partnerom. Posljednja faza uključuje odluku o nastavku ili prekidu veze. Treća je faza veoma teška za mnoge parove, jer mnogi od njih nisu postavili dovoljno jasne granice oko korištenja interneta. Nisu sigurni da li se nešto ubraja u varanje ili ne”, rekla je Cravens.
Ona ističe da emocionalni udar “online” prevare nije ništa manji od otkrivanja čina prevare u stvarnom životu. “Ljudi imaju sposobnost da na internetu budu ranjiviji, što dovodi do jače emocionalne reakcije. To može biti podjednako razorno, ako ne i pogubnije od njihove offline reakcije”, rekla je na kraju.
(Izvor: Psychology Today)
