Psi i zarazne bolesti
Imati psa kao kućnog ljubimca i nije tako bezopasno kako neki misle. Mnogim je ljudima potpuno normalno i prihvatljivo da ih pas liže po licu ili rukama. Ali, stručnjaci upozoravaju da to može biti opasno, čak i opasno po život. Profesor John Oxford, stručnjak za virologiju i bakteriologiju, sa Queen Mary University u Londonu, pojašnjava kako se bakterije u ustima psa sakupljaju: “Psi veliki dio vremena provode na raznim nečistim mjestima i njuše izmet drugih pasa. Njihova su usta puna bakterija, virusa i klica.”
Neke od ovih bakterija toliko su opasne da mogu da prouzrokuju bolesti opasne po život. Capnocytophaga canimorsus je, naprimjer, bakterija koja se nalazi u pljuvački psa i može prouzrokovati zatrovanje krvi, što može da dovede do toga da organi ne rade ili čak da prouzrokuje smrt.
Ako je pas zaražen bakterijom Capnocytophaga canimorsus, onda se to može vidjeti, a simptomi kod psa su perut, opadanje dlaka i tamne fleke na koži. (The Sun)
Sve navedeno ukazuje na nadnaravnost šerijatskih tekstova koji govore o nečistoći koja je povezana s psom. Psa nije dozvoljeno držati u kući, posudu iz koje je lokao moramo oprati sedam puta vodom i jednom zemljom ako je želimo ponovo koristiti, dok nema, naprimjer, takvih jasnih tekstova koji ukazuju na to da je njegova dlaka nečista, a u pogledu nečistoće njegove pljuvačke navode se veoma jasni tekstovi. U to vrijeme ljudi nisu mogli znati da je pljuvačka psa tako zaražena s tako opasnim bakterijama, ali to zna Onaj koji je stvorio sva bića.
Psa nije dozvoljeno bez razloga držati, jasno je pojašnjeno kad se može držati pas. Ko drži psa bez valjanog razloga, taj sam sebi šteti i uništava svoja dobra djela. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko bude držao psa, osim psa koji čuva stoku, ili lovačkoga psa, ili psa za čuvanje usjeva, svaki dan će mu se umanjiti dobra djela za jedna kirat (veliko brdo).” (Muslim)
Videoigrice često uzrok razvoda braka
Širom svijeta veliki broj ljudi igra videoigrice, ali to nisu samo djeca i mladi, kako se najčešće misli, nego i odrasle osobe. Neki od njih čak su i ovisni o igricama, što sigurno ima utjecaj i na društvene i porodične odnose tih osoba.
Shodno jednoj studiji iz 2016. o prodaji i demografiji, te korištenju videoigrica, u 63% kućanstava u SAD-u postoji barem jedna osoba koja igra videoigrice redovno, a 54% je onih koji redovno igraju videoigrice sa drugim osobama. Prosječna starosna dob onih koji igraju igrice je 35 godina, a onih koji su u braku je 28,3 godine za muškarce i 25,8 za žene, što ukazuje na to da određeni broj parova ima vezu sa videoigricama i ta interakcija nije uvijek pozitivna.
U studiji koja je objavljena 2013. na Brigham Young University navodi se da 75% supruga onih koji igraju igrice kažu da bi željele da im suprug manje vremena provodi u igranju igrica i više u braku. To se posebno odnosi na igre koje se mogu zajedno igrati preko interneta na taj način da zajedno igraju osobe iz raznih mjesta i država i međusobno komuniciraju, što proizvede jednu vrstu paralelnog svijeta u kojem oni žive. Oni koji su mnogo posvećeni igrici ulažu mnogo vremena kako bi postali sve bolji u toj igrici i pobijedili ostale, tako da zapostave svoju porodicu.
U studiji Divorce Online navodi se da 15% žena, koje navode nerazumno ponašanje muža kao razlog za razvod, kaže da vjeruju da su njihovi partneri stavili igrice prije njih i njihovog odnosa, što je dovelo do toga da su postali ovisni i da ne mogu više da se kontroliraju niti da prekinu igranje igrica. Oni često uspostave i kontakt s drugim ljudima koji igraju igrice, što bude još jedan dodatan aspekt koji pojačava ovisnost, jer jedni druge podstiču na igranje. Ovo dovodi odnos prema braku i porodičnim obavezama u opasnost, također nerijetko takva ovisnost dovodi u opasnost karijeru i posao.
Ovisnost o videoigricama uveliko utječe i na noćni odmor, pa su ovisnici često umorni tokom dana, što opet ima negativan utjecaj na toleranciju tih osoba. Osoba koja je ovisna o videoigricama manje vremena provodi sa članovima porodice, što dovodi do udaljavanja i zahlađenja odnosa, a time i najčešće do razvoda, što se negativno odražava na živote mnogih ljudi, pogotovo djece.
Početak rješavanja svake ovisnosti nalazi se u prihvatanju stvarnosti, što znači da osoba prvo mora da uvidi da ima problem i da ga prizna, pa da onda aktivno krene u suočavanje s tim, ako je potrebno da i potraži profesionalnu pomoć.
(Izvor: mensdivorce.com)
Bužim, grad blizanaca
Bužim, općina u Krajini, u Bosni i Hercegovini, nadaleko je poznat po herojskoj 505. brigadi 5. korpusa Armije RBiH i njenom generalu heroju rahmetli Izetu Naniću, međutim, to nije jedini razlog. Poznata medijska kuća Daily Mail iz Velike Britanije donijela je reportažu o jednom bužimskom fenomenu. Naime, u Bužimu je broj blizanaca koji se rodi mnogo veći od prosjeka u ostatku regije i države.
U ovom mjestu, u kojem živi otprilike dvadeset hiljada stanovnika, ima više od 200 blizanaca. Lokalni novinar Nedžib Vučelj primijetio je ovu pojavu kad je njegova supruga rodila dvojke za vrijeme rata 1992–1995. On je otišao do komšija koji imaju dvojke da posudi dječija kolica, a oni su ipak posudili kolica nekoj trećoj porodici koja je isto imala dvojke. Tad je on shvatio da je broj dvojki u Bužimu posebno velik. Samo za vrijeme rata rođen je dvadeset jedan blizanac u Bužimu, iako Vučelj misli da je ta brojka još veća jer su neki izbjegli ili su raseljeni.
Razlog za ovu pojavu neki vide u tome da se jednostavno mnogo djece rađalo, a mnogi traže razlog u genetici. Izgleda da jednostavno određeni broj žena nosi gene i ima više šanse da dobije dvojke. U lokalnoj bolnici doktori kažu da se dvojke rađaju u otprilike jednom od 88 porođaja.
Preko Facebooka on je identificirao preko 200 parova blizanaca. S pravom je ovaj herojski grad dobio nadimak grad blizanaca. U osnovnoj školi ovaj je fenomen veoma uočljiv, mnogi razredi imaju blizance, što je poseban izazov i za nastavnike i za ostale učenike, jer blizanaca ima i jednojajčanih, i dvojajčanih, i istospolnih i različitih spolova.
Život Alije i Fatime
Alija i Fatima, radijallahu anhuma, koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izuzetno volio, živjeli su skromno, oskudno i tegobno, ali su bili strpljivi. U jednoj predaji navodi se da je Alija, radijallahu anhu, rekao: “Desilo se da danima ni mi ni Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nismo imali ništa. Jednog dana izašao sam i na putu ugledao dinar. Stajao sam neko vrijeme u nedoumici: uzeti ga ili ostaviti. Konačno sam odlučio da ga uzmem jer smo bili u teškoj situaciji, i otišao sam prodavačima i za taj dinar kupio brašno, koje sam odnio Fatimi i rekao joj: ‘Zamijesi ovo i ispeci kruh’, što je ona i uradila. Kada je ispekla kruh, otišao sam Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i obavijestio ga o tome, a on je kazao: “Jedite! To je opskrba kojom vas je Allah opskrbio.’” (Nedevi, Kenzul-Ummal, El-Murteda)
Ša’bi prenosi da je Alija, radijallahu anhu, rekao: “Kada sam se oženio Fatimom, kćerkom Allahovog poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, nismo imali postelje osim ovčije kože na kojoj smo noću spavali, a danju smo na njoj hranili svoju devu na kojoj smo donosili vodu, i nisam imao sluge ili druge pomoći osim te deve.” (Nedevi, Kenzul-Ummal, El-Murteda)
Mudžahid prenosi da je Alija rekao: “Jedanput sam u Medini bio veoma gladan pa sam izašao da potražim neki posao. Ugledao sam neku ženu koja je sakupila suhe zemlje, pa sam shvatio da je želi natopiti vodom, i prišao sam i pogodio se s njom da mi za svaku kantu vode koju donesem plati jednu datulu. Donio sam šesnaest kanti i ruke su mi otekle. Kada sam završio posao, otišao sam onoj ženi i rukom joj pokazao da me isplati. Izbrojala mi je šesnaest datula, pa sam otišao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i ispričao mu to, a on je sa mnom jeo datule.” (Sifetus-safva, sened je daif, jer je prekinut.)
Pouke iz ovih predaja:
● Ove predaje ukazuju na težak život Alije, radijallahu anhu, u Medini.
● Svojim primjerom Alija, radijallahu anhu, naučio nas je da vjernik u oskudici ne treba sjediti i čekati da mu dobročinitelji udijele sadaku, nego treba tražiti halal-posao i privređivati vlastitim radom.
● Alija, radijallahu anhu, bio je izuzetno izdržljiv, a na to ukazuje obavljanje teškog posla u stanju kada je bio iznuren glađu.
● Alija, radijallahu anhu, davao je prednost voljenima, što zaključujemo iz njegovog postupka: iako je patio od gladi i uprkos teškom poslu koji je obavio da bi zaradio malo datula, Alija, radijallahu anhu, svoju je zaradu sačuvao i otišao da podijeli datule sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem. (Humejdi, Et-Tarihul-islami)
