U ovom broju, završavajući ciklus o bosanskohercegovačkim alimima, autorima, profesorima, napravit ćemo ustupak i prikazati dvojicu braće: Derviša, koji je sačuvao Sarajevsku hagadu, i Besima, najpoznatijeg prevodioca Kur'ana na bosanski jezik. Ovo je prilika da se koliko-toliko upoznamo sa osobom čiji smo prijevod Kur'ana čitali i koji nam je, Allahovom voljom i dozvolom, omogućio da znamo šta znače kur'anski ajeti.
Derviš Korkut -- životni put
Derviš Korkut rođen je 5. maja 1888. u Travniku. Otac mu je bio hadži Munib-efendija Korkut, a majka Šahida Korkut. Imao je četiri brata i pet sestara.Nakon završetka Velike gimnazije u Sarajevu i maturiranja 26. 6. 1909. godine, otišao je na školovanje u Carigrad (Istanbul) gdje je završio Teološki fakultet Otomanskog univerziteta u Carigradu i dobio diplomu o završenim studijama islamskih nauka 13. jula 1914. godine. Potom se vratio u Travnik i do 1916. godine držao je privatne časove iz islamske vjeronauke te turskog, francuskog i njemačkog jezika. Nakon toga zaposlio se kao islamski vjeroučitelj u Muškoj učiteljskoj školi (Preparandiji) u Derventi gdje je radio do 1921. godine, a potom u Muslimanskom odjeljenju Ministarstva vjera KSHS, gdje je zbog poslanika radikalne stranke morao podnijeti ostavku. Radio je i u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, te bio postavljen za muftiju u Travniku. Bio je i generalni sekretar Jugoslovenske muslimanske narodne organizacije ("Maglajlića grupa") u Sarajevu. Umro je 28. augusta 1969. godine.Ono što je veoma interesantno za njega jeste da je govorio nekoliko stranih jezika. Prema Osobniku: "Derviš M. Korkut je sasvim dobro govorio i pisao srpsko-hrvatski (čitaj: bosanski! opaska V. M.) i turski jezik, a dobro njemački, francuski i arapski, dok je engleski, latinski i talijanski pomalo razumijevao, a nije mu bio nepoznat ni žargon Jevreja-Sefarda, španjolsko-jevrejski." (Mina Kujović, "Derviš M. Korkut -- Prilog biografiji", Preporod)Upoznali smo učenjake iz osmanskog perioda koji su također znali po nekoliko jezika poput: arapskog, osmanlijskog i perzijskog. Međutim, u periodu kada su se muslimani Bošnjaci borili za sopstveni identitet, dolazi do promjene jezika u administrativnom smislu, zatim novom pismu, novim zakonima i upraviteljima, a u takvim vremenima Derviš Korkut znao je nekoliko stranih jezika, čime se tada nije mogao svako pohvaliti.
Sarajevska hagada i osjećaj za pravdu
Tokom Drugog svjetskog rata, kada su se dešavali nemili događaji, ubistva, pljačke i ostale pošasti, trebalo je zaštititi prije svega živote, a zatim kulturna dobra i blaga države. U tom periodu Derviš Korkut radio je kao kustos i glavni bibliotekar Zemaljskog muzeja i zajedno sa direktorom Jozom Petrovićem smatra se glavnom osobom koja je sačuvala Sarajevsku hagadu. O načinu spašavanja ove knjige podaci su veoma šturi i postoji više teorija, a prema historičaru Husniji Kamberoviću, Korkut je uspio da preda Hagadu novoimenovanom direktoru, a onda je pohranjena u sef Narodne banke. Naizgled ovo se može činiti kao jedan sasvim obični čin predaje ili očuvanja jedne knjige, međutim, u tom periodu Derviš Korkut bio je izložen velikoj opasnosti. (Kemal Zorlak "Pola vijeka od smrti Derviša Korkuta: Spasilac Hagade i Pravednik među narodima", Anadolu Agency)Sarajevska hagada, koja se čuva u Zemljskom muzeju u Sarajevu, predstavlja jevrejski iluminirani kodeks. Hagada, koja u prijevodu sa hebrejskog jezika znači priča ili kazivanje, označava zbirku vjerskih propisa i predanja molitvenog karaktera Pesaha (praznik upriličen zbog oslobođenja Jevreja iz egipatskog ropstva). Prilikom sedera -- obredne porodične večere ukućani bi čitali ovu knjigu kako bi se prisjećali slobode. (Mirsad Sijarić, "Sarajevska hagada" Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine)Iako znamo kakvo je stanje u okupiranoj Palestini i koliko nam je teško zbog toga, mnogo toga možemo naučiti iz ovog postupka. Ne samo da se ne čita sa porodicom već se skroz malo i pojedinačno čita, svijest o vjeri i državi u kolektivnom smislu svedena je na minimum, a molimo Allaha da tu svijest ne budemo povećavali tek onda kad budemo životno ugroženi i dovodili u pitanje svoj opstanak na ovim područjima.Slično je i sa drugim dokumentima, umjetninama i ostalim vrijednostima koji su vezani za Bosnu i Hercegovinu. Jedan od najznačajnijih dokumenata jeste Povelja Kulina bana napisana 29. 08. 1189. godine, koja predstavlja prvi pisani dokument naše države. Pored toga, spomenuo bih umjetninu koja je pet stotina godina starija od ove Povelje, a koja je na završila u Zagrebu. Riječ je o naušnici koja datira iz sedmog stoljeća, a pronađena je na području Velike Kladuše. Nakon što je pronađena, završila je u drugoj državi, zbog toga što se predala u pogrešne ruke.Pored čuvanja dokumenata, Derviš Korkut istakao se i u čuvanju ljudskih života. Uspio je da spasi mladu Jevrejku Miru Papo, čiji su roditelji već bili odvedeni u logor. Derviš Korkut i njegova hanuma prihvatili su Miru u svoju kuću, nadjenuli joj ime Amira i obukli je da izgleda kao muslimanka, a zatim joj rekli da se predstavlja kao Albanka koja je poslana iz Kosovske Mitrovice da pomaže svojim rođacima. Na takav način Mira je uspjela da preživi, a Derviš Korkut i njegova supruga Servet zbog ovog su čina proglašeni "pravednicima među narodima", što je bio najviše izraelsko priznanje onima koji su iz spašavali tokom holokausta. (Kemal Zorlak "Pola vijeka od smrti Derviša Korkuta: Spasilac Hagade i Pravednik među narodima", Anadolu Agency)
Besim Korkut -- život i obrazovanje
Besim Korkut rođen je 25. juna 1904. godine u Sarajevu. Pohađao je ruždiju u Travniku, a medresu je završio u Sarajevu. Obrazovanje je nastavio na Šerijatskoj sudačkoj školi, a potom odlazi u Kairo i nastavlja studije na Al-Azharu, gdje je diplomirao 1931. godine. Nakon što se vratio odmah je počeo da predaje arapski, stilistiku, akaid, historiju islama te šerijatsko pravo na Šerijatskoj sudačkoj školi u Sarajevu. Radio je od 1937. godine kao vjeroučitelj u Državnoj gimnaziji u Mostaru, dok je 1950. godine počeo da radi u Orijentalnom institutu, koji je tek osnovan, i na tom mjestu se i penzionisao 1969. godine. Preselio je na ahiret 2. novembra 1975. godine. (Ajla Keserović, "Besim Korkut: Biografija najpoznatijeg prevodioca Kur'ana na bosanski jezik", Preporod)
Spisateljska i prevodilačka djelatnost
Pored njegovog životnog projekta -- prijevoda Kur'ana, Besim Korkut je napisao i preveo mnoga druga djela. Njegovi radovi koji su napisani na bosanskom jeziku objavljivani su u Novom beharu, Gajretu i Glasniku VIS-a. Povodom prestanka rada 1937. godine Šerijatske sudačke škole, Besim Korkut je napisao članak pod naslovom "Pedesetogodišnjica i likvidacija Šerijatske sudačke škole u Sarajevu" (Kalendar Gajret za 1938. godinu). Napisao je i Gramatiku arapskog jezika za I i II razred klasičnih gimnazija, dok isto ovo djelo za treći i četvrti razred nije štampano. Napisao je udžbenik za sedmi razred pod nazivom Istorija islama iz oblasti historije, a isto tako i djelo Kratak pregled povijesti islama.Preveo je tri knjige dokumenata iz Državnog arhiva u Dubrovniku pod nazivom "Arapski dokumenti u Državnom arhivu u Dubrovniku", a izdao ga je Orijentalni institut. Prevodio je i knjige za djecu, a neke od njih su: Arapske šaljive pripovijetke i basne, Indijske basne, Kelila i Dimna. (Ajla Keserović, "Besim Korkut: Biografija najpoznatijeg prevodioca Kur'ana na bosanski jezik", Preporod)Besim Korkut kritički se osvrnuo na prijevod Kur'ana Muhammeda Pandže i Džemaluddina Čauševića, koji su nakon prvog izdanja prijevoda Kur'ana odlučili da urade ispravke i objave ga po drugi put. Jusuf Ramić, koji je istraživao ovo pitanje, kaže: "Besim Korkut je, listajući drugo izdanje i upoređujući ga s prvim izdanjem, konstatovao da su neka mjesta u prijevodu ispravljena, druga su ostala neispravljena, a neka ispravna čak i gore prevedena. Sve što je učinjeno, prema Korkutu, nije učinjeno shodno rezultatima novijih naučnih tumačenja Kur'ana kako je to zamišljao izdavač." Od tih zamjerki ističe: da je perfekt upotrebljen umjesto prezenta, futur umjesto perfekta, da ima nepotrebnog ubacivanja u tekst prijevoda, kao i navođenja i ispuštanja osnovnih dijelova rečenice. (Jusuf Ramić, "Naši prijevodi Kur'ana urađeni posredstvom drugih jezika", Glasnik br. 11--12)
Najpoznatiji prijevod Kur'ana na bosanski jezik
Dvije godine poslije Besimove smrti, 1977., u izdanju Orijentalnog instituta u Sarajevu štampan je prijevod ovog Kur'ana. Zatim je opet štampan, ali sada u izdanju Starješinstva Islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije u Sarajevu. Nakon toga mogao bi se napraviti zaseban elaborat kako i gdje se sve štampao njegov prijevod.Najznačajnije karakteristike Korkutovog prijevoda ogledaju se u njegovom pozivanju na mu'tezilijskog učenjaka Zamahšerija i njegovo djelo El-Kešaf. Korkut slijedi Zamahšerijev nauk prilikom prevođenja nejasnih i teških ajeta, odnosno koristi se metaforom ne slijedeći doslovnost ajeta, a to radi kako bi izbjegao antropomorfizam. Jedan od primjera gdje ne slijedi doslovan prijevod jeste sintagma ša'airillah i umjesto prijevoda: Allahovi znakovi prevodi kao časna mjesta. (Enes Karić, "Zamaẖšarījev komentar Kur'ana -- glavna determinata Korkutovog prevoda Kur'ana" posredno preuzeto iz Anala Gazi Husrev-begove biblioteke)Na pitanje da li je ispravan Korkutov prijevod Kur'ana, dr. Zuhdija Adilović navodi da je prijevod Besima Korkuta najbolji prijevod sačinjen na bosanskom jeziku, te je ukazao da postoje razilaženja u prevođenju kur'anskih ajeta i da se pritom dešavanju i greške. Nakon toga usredotočio se na greške koje su vezane za akidu. Ističe da se greške odnose na nekoliko ajeta koji govore o uspinjanju (isteva) Allaha, džellešanuhu, na Arš. Besim Korkut zauzeo je mišljenje koje vlada kod mu'tezilija, odnosno da je Allah zavladao Aršom. (Zuhdija Adilović, "Da li je ispravan prijevod Kur'ana Besima Korkuta?", Akos.ba)Bošnjak i svaki drugi poznavalac bosanskog jezika koji ode u Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem, džamiju ima priliku da pronađe ovaj prijevod i da ga čita na tom mjestu. Upravo je ovaj prijevod Kraljevina Saudijska Arabija odabrala da štampa i da se besplatno dijeli. Naime, Saudijska Arabija je sponzorisala prijevode Kur'ana na mnoge jezike, a upravo je Besim Korkut dobio počast da najrašireniji prijevod Kur'ana na bosanskom jeziku bude onaj koji je on priredio. Zaista je to velika čast i veliko djelo, da prijevod najvažnije knjige za muslimane, Allahovog govora, nekom pripadne i potom da se umnožava i dijeli kako bi ga muslimani čitali. A treba napomenuti i da je Visoki saudijski komitet za pomoć naroda Bosne i Hercegovine u periodu od 1993. do 1998. godine podijelio 550.000 Kur'ana sa prijevodom koji su štampani u štampariji kralja Fahda u Medini.