U jugoistočnoj Aziji nalazi se Brunej, jedna mala zemlja koja, uprkos relativno maloj površini i relativno malom broju stanovnika, zaslužuje našu pažnju, stoga u ovom broju donosimo tekst o toj zemlji.
Brunej, službeno Brunej Darusselam (ar. darus-selam – kuća mira), je država u jugoistočnoj Aziji. Nalazi se na sjeveru otoka Borneo, na obali Južnog kineskog mora. Na kopnu graniči s Malezijom. Ime države je povezano sa rijekom Brunej koja nastaje spojem rijeka Sungai Kayal i Sungai Limau Mani. (Encyclopedia Britannica)
Demografija
Demografska slika Bruneja opisuje se u Svjetskom almanahu demografske istorije muslimana: “Islam je religija većine stanovništva ove azijske države. Početkom 20. stoljeća vjerska struktura stanovništva bila je veoma jednostavna, s tim što je obalno područje bilo, uglavnom, naseljeno muslimanima Malajcima, dok je unutrašnjost, uglavnom, bila naseljena Dajacima koji su ispovijedali plemenske religije. Smanjenje udjela muslimana u ukupnom stanovništvu započelo je prilivom kineskih naseljenika. Prilikom popisa iz 1911. godine na području Bruneja Kinezi su činili svega 3,4% ukupne populacije. Glavno useljavanje Kineza odvijalo se nakon 1929. godine kad je započela pojačana eksploatacija nafte. Od 1931. do 1947. njihov udio u stanovništvu porastao je sa 8,9% na 20,4%, što je uveliko promijenilo vjersku strukturu ove zemlje na štetu muslimana. Ovaj trend demografskih promjena potrajao je do 1960-ih, kad je procenat muslimana u ukupnom stanovništvu sa 60,23% dosegao najnižu ikad zabilježenu tačku. Ipak, već prilikom popisa iz 1971. godine primjećuje se ponovan blagi prirast muslimana u populaciji Bruneja, tako da je njihov udio od 1971. godine do 1991. godine porastao sa 62,16% na 67,17%. (...) Povećanje udjela muslimanskog stanovništva u Bruneju doprinijelo je i smanjivanju broja Kineza koji su 2009. činili još svega 10,98% ukupne populacije.” (Svjetski almanah demografske istorije muslimana, str. 101)
Povijest
Islam je na ovo područje došao otprilike u 15. stoljeću preko islamskog kraljevstva Malacca na Malajskom poluotoku.
Muhamed Shah osnovao je sultanat Brunej i postao prvi sultan. U 15. stoljeću sultanat je ojačao, te je imao sjever Bornea i otočje Sulu. Nakon pada Kostantinopola godine 1453. putevi od Sredozemnog mora prema jugoistoku Azije bili su pod kontrolom Arapa, Perzijanaca i Osmanlija. To je razlog što je Portugal htio, a nakon njega i Španija, da pronađe nove puteve. Plan je bio kontrolirati mnoge zemlje na jugoistoku Azije, posebno Brunej čija se vlast protezala do nekih dijelova današnjih Filipina. Također su Evropljani htjeli da suzbiju utjecaj islama u toj regiji i zbog ovih razloga je Portugal, a nakon njega i Španija, pokrenuo velik rat protiv Bruneja.
Početkom 16. stoljeća Portugalci su zauzeli Malaccu i stvorili trgovačko uporište. Brunej je bio značajna trgovačka sila između Kine, Indonezijskih otoka bogatih začinima i Portugalaca u Malacci. U to doba vladao je sultan Bolkiah čija se vladavina smatra zlatnim dobom Bruneja. Brunej je došao u sukob sa Špancima koji su širili svoj kolonijalni posjed na Filipinima. Godine 1578. Španci su zauzeli i razorili glavni grad Bruneja i tamo vladali 72 dana, posebno su zgrade od vjerskog značaja bile na meti, ali su Španci ipak protjerani unatoč slabijoj snazi Bruneja. Nakon toga opala je ekonomska moć Bruneja. Brunej je izgubio i veliki dio teritorije kojom je vladao, zato je danas to veoma mala zemlja.
U 19. stoljeću jača britanski kolonijalni utjecaj. Godine 1839. izbila je pobuna na teritoriji Sarawak. Britanci su u početku pomogli sultanu protiv pobunjenika, ali su zauzvrat dobili kontrolu nad Sarawakom koji je 1843. proglasio nezavisnost pod britanskom upravom. Britanci su 1846. napali Brunej i postigli povoljan trgovački sporazum. Godine 1888. sultan Hashim Jalilul Alam Aqamaddin sklopio je sporazum s Britancima kojim Brunej postaje britanski protektorat s unutrašnjom samoupravom.
Godine 1929. otkrivena je nafta. Tokom Drugog svjetskog rata Brunej je bio pod japanskom okupacijom, a 1959. donesen je ustav koji Bruneju daje široku autonomiju. Susjedne britanske kolonije na Borneu, Sabah i Sarawak, postale su 1963. dio nezavisne Malezije. U Bruneju se pojavio pokret koji je tražio priključenje Maleziji, ali je sultan to odbio i najavio da će od Britanaca tražiti punu nezavisnost. To je postignuto tek 1984. kad je Brunej postao nezavisna država.
Brunej je apsolutna monarhija u kojoj sultan ima praktično svu vlast. Postoji Zakonodavno vijeće od dvadeset članova koje ima savjetodavni karakter, ali na kraju sve zakone potvrdi sultan. Sultan je istovremeno šef države i predsjednik vlade. Trenutačni sultan Hassanal Bolkiah vlada od 1967. i smatra se najbogatijim vladarom i jednim od najbogatijih ljudi na svijetu.
Godine 2015. sultan Bolkiah nagovijestio je sprovođenje šerijatskog zakona u Bruneju. Plan je bio da se prođe kroz tri etape u periodu od tri godine.
Ekonomija
Ekonomski gledajući, Brunej spada u najrazvijenije države na svijetu. Prema izvještaju MMF-a, Brunej je po BDP-u po stanovniku na petom mjestu svijeta (50 hiljada dolara po stanovniku). Skoro cijelo bogatstvo države stečeno je proizvodnjom nafte i plina.
Brunej je poznata država i po investiranju širom svijeta preko državne agencije za investiranje BIA. Ova agencija kupila je lanac hotela Dorchester, hotel Beverly Hills u Los Angelesu, hotel Holiday Inn u Singapuru. Putem ove agencije Brunej pokušava da velik dio državnih rezervi drži u kapitalu u inostranstvu. Također ova agencija ima i funkciju centralne banke koja vodi brigu o rezervama koje se temelje na zaradi od nafte i plina (IBP USA nov 2009).
Molimo Allaha da sačuva ovu malu ali vrijednu muslimansku zemlju koja je živim primjerom pokazala da se mogu spojiti vrijednosti vlastitog identiteta i ekonomskog i socijalnog naprednog života, a pritom održavati dobre odnose sa susjednim zemljama i ostalim zemljama svijeta, ne ulazeći pritom u sukobe, ali vodeći računa o svom identitetu i suverenitetu vlastite države.