Da li je pobijedila Palestina?
Krajem mjeseca ramazana palestinski borci pokrenuli su vojnu operaciju protiv cionističke okupacije nakon objave planova vlade premijera Netanyahua da se rasele palestinske porodice iz kvarta Šejh Džerrah u okupiranom istočnom Jerusalemu, da se na početku ramazana zatvore vrata džamije Aksa, kao i zbog napada ekstremističkih desničarskih doseljenika na džamiju Aksa pod zaštitom okupacione policije i najavljivanja organizacije velikog događaja u kojem će više od 30.000 doseljenika provaliti u dvorište džamije Aksa i to u noći Lejletul-kadr.
Ljudskih i materijalnih gubitaka bilo je na obje strane, s tim da su procentualno veći na palestinskoj strani. Polemika oko mogućeg pobjednika uveliko se vodi nakon primirja, s tim da je bitka kodnog naziva "Sablja Kudsa" postala prvi palestinski rat, u kojem palestinski borci odlučuju o pokretanju rata, kao i o vremenu njegovog samog početka.
Palestinski kvart Šejh Džerrah nalazi se u okupiranom istočnom arapskom dijelu Jerusalema. Nazvan je po Husamuddinu b. Šerefuddinu Isau el-Džerrahiju, ličnom ljekaru Salahuddina el-Ejjubija, koji je i ukopan u istom kvartu. Ovaj kvart star je oko devet stotina godina i naseljavale su ga poznate palestinske porodice. Trenutno ga naseljava oko tri hiljade Palestinaca na oko hiljadu duluma zemlje, koliko im je ostalo nakon hiljada otetih duluma. A na otetoj palestinskoj zemlji izgrađeno je židovsko naseljeničko naselje "Francuska uzvišica". Važnost spomenutog kvarta jeste u tome što ga naseljavaju Palestinci i nalazi se na zacrtanim granicama između Palestinaca i okupatora židova, odnosno između trenutnog istočnog arapskog i zapadnog židovskog dijela.
Židovi trenutno rade na uzrupaciji palestinske zemlje, protjerivanju njenih vlasnika (28 nekretnina sa oko 500 stanovnika) i naseljavanju židovskih doseljenika. Na taj način bi fizički i geografski uvezali naseljenike židove, a u isto vrijeme presjekli palestinsku geografsku povezanost sa zidinima starog jezgra grada Jerusalema.
(Izvor: El-Džezira, časopis Bejan)
Zašto se Turska povukla iz Istanbulske konvencije o pravima žena?
U izjavi Odjela za komunikacije turskog predsjedništva navedeni su sljedeći razlozi povlačenja iz Konvencije o pravima žena:
-
Odluka o povlačenju iz Istanbulskog sporazuma o pravima žena ni na koji način ne znači neodgovorno ponašanje turske države po pitanju zaštite žena.
-
Turska nikada neće odustati od borbe protiv nasilja u porodici, čak i ako je odustala od sporazuma.
-
Član 80 sporazuma omogućava bilo kojoj od strana u ugovoru da se povuče uz obavještavanje Evropskog vijeća.
-
Turska je bila prva potpisnica Konvencije, demonstrirajući svoju snažnu posvećenost borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama i zaštiti njihovog položaja u društvu.
-
Sporazum je u početku trebao poticati na promociju i jačanje prava žena, međutim, sporazumom su počeli manipulirati oni koji pokušavaju normalizirati homoseksualnost.
-
Poljska je također poduzela korake da se povuče iz sporazuma pozivajući se na pokušaj LGBT grupa da nametnu svoje ideje po pitanju spolnosti društva.
-
Turska će se sa svim svojim institucijama i organizacijama fokusirati na rješenja i mjere koje će zadovoljiti potrebe društva.
(Izvor: Agencija Anadolija na arapskom jeziku)
Hidžab stavilo 1357 djevojaka
Hiljadu i tri stotine pedeset sedam djevojaka iz provincije Halabja, regija Kurdistan, (sjeverni Irak) proslavilo je oblačenje hidžaba na velikoj ceremoniji koju su organizatori nazvali "Zlatnom krunom". Razvojna organizacija za studente regije Kurdistan, koja nadgleda ceremoniju, rekla je da je "Zlatna kruna" jedan od njenih godišnjih projekata, a ova sezona je sedmi za nju, napominjući da ceremoniju organizira svake godine u nekoj od provincija regije sa ciljem čestitanja djevojkama koje su odlučile nositi hidžab.
Iračani su na društvenim mrežama objavili fotografije i videozapise ceremonije "Zlatne krune". Ceremonija je izazvala široke reakcije na društvenim mrežama, a aktivist za ljudska prava Huazhen Fuad napisao je na svom Facebook nalogu: "Mnogo sam ponosan što smo pripremili i nadzirali manifestaciju 'Zlatna kruna'. Kako je bilo lijepo raditi u proteklih deset godina i gledati ovakve uspjehe i ovako lijepe rezultate."
(Izvor: El-Džezira)
Turska i Zapad
Zapad je nastavio prihvatati tursku ulogu kao izvršioca zapadnih projekata u regiji. Međutim, kada je osjetio da je Turska počela ekonomski i vojno jačati oslanjajući se sama na sebe i da je istovremeno krenula u političko, vojno i kulturno širenje, počeo je osjećati opasnost turske uloge u svojim projektima na Bliskom Istoku i Balkanu.
Video koji je objavljen na internetu pokazuje da je američki predsjednik Joe Biden za vrijeme NATO samita u Briselu otišao da se pozdravi sa svojim turskim kolegom, Redžepom Erdoanom, koji je sjedio. Erdoan je htio ustati sa svog mjesta da pozdravi američkog predsjednika. Sve ovo ukazuje na to da je ugled Turske i njenog predsjednika mnogo porastao.
Kasnije su dvojica čelnika održala zatvoreni bilateralni sastanak. Biden je u izjavi nakon sastanka, koji je prvi od njegovog stupanja na dužnost, rekao da je to bio "vrlo dobar sastanak", dok je Erdoan na konferenciji za novinare u Briselu nakon sastanka rekao: "Imali smo vrlo iskren i plodan sastanak", dodajući da "u odnosima između Turske i Sjedinjenih Država nema problema koji se ne mogu prevazići".
Sve to pokreće špekulacije o američkoj želji za poboljšanjem odnosa s Turskom, koji su bili narušeni dizanjem tenzija posljednjih mjeseci, nakon kojih je uslijedio izbor Joea Bidena za predsjednika Sjedinjenih Država početkom ove godine. Takav jedan odnos dovodi do brojnih pitanja, od kojih su najvažnija: Kakva je priroda odnosa sa Sjedinjenim Državama? Koji su razlozi nedavnog spora? Koje su hitne potrebe potaknule Sjedinjene Države da ih poboljšaju?
(Izvor: Časopis Bejan)
