Menu

Dešavanja u svijetu - broj 106

Tema Ostale temeČitanje 7 minuta

Američki zastupnici usvojili Zakon o borbi protiv globalne islamofobije

Pod nazivom Zakon o borbi protiv internacionalne islamofobije, Zastupnički dom američkog Kongresa izglasao je 14. decembra 2021. podršku prijedlogu zakona o borbi protiv antimuslimanskog rasizma, koji je inicirala Ilhan Omar, zastupnica Demokratske stranke.

Mjere sadržane u prijedlogu zakona zahtijevaju od State Departmenta da uspostavi kabinet na čelu s posebnim izaslanikom, koji će objavljivati godišnji izvještaj u kojem će se bilježiti slučajevi islamofobije, uključujući nasilje i uznemiravanje muslimana te vandalizam usmjeren protiv džamija, muslimanskih škola i grobalja širom svijeta. 


Osim bilježenja slučajeva antimuslimanskog rasizma, izvještaj će se fokusirati i na propagandne aktivnosti državnih i nedržavnih medija u "podsticanju na rasnu mržnju ili na nasilje protiv muslimanskog naroda". Primjer za takvu vrstu propagande bila je kampanja dezinformiranja protiv muslimana koja je porasla u Indiji tokom izbijanja pandemije COVID-19. 

Izvještaj će, također, uključivati dokumentiranje o svim slučajevima prisilnog rada, preodgoja ili postojanja koncentracijskih logora, poput onih usmjerenih protiv Ujgura u kineskoj regiji Xinjiang. 

Republikanci su se ipak snažno protivili zakonu tokom rasprave, a nakon što su izgubili na glasanju, neki su svoju frustraciju iznijeli putem društvenih mreža na tipično islamofobičan način. 

Lahko je shvatiti da rad takvog kabineta može biti usmjeren na razotkrivanje rasizma i kršenja ljudskih prava američkih neprijatelja, u budućem sukobu s Kinom i pružanje retoričkog opravdanja za ratobornu politiku SAD-a protiv kineske Komunističke partije. No, mjesto u izvještaju o globalnoj islamofobiji neće smjeti biti rezervirano samo za Kinu, Indiju i Mijanmar, nego će se morati naći mjesta i za najbliže saveznice SAD-a, uključujući Izrael. Ipak, unatoč obilju dokaza, vrlo je malo pažnje posvećeno preklapanju globalnog porasta islamofobije i ultradesničarskih cionističkih grupa. 

Pitanje je jesu li Sjedinjene Američke Države sposobne dati prioritet pravima i slobodama muslimanskih građana u odnosu na interese svog najbližeg saveznika, koji je uhvaćen na djelu u saradnji s glavnim igračem u globalnoj industriji islamofobije.

(Izvor: Arabnews)

Zatvaranje čuvene džamije u Kašmiru -- još jedan primjer Modijeve ekstremističke politike

Indijska vlada odlučila je zatvoriti Veliku džamiju u gradu Srinagar, u Kašmiru pod indijskom upravom. Ovaj čin je posljednji u dvogodišnjoj kampanji represije indijskih vlasti protiv muslimanskog stanovništva Kašmira. 

Šest stotina godina stara džamija sada je zatvorena po prvi put u svojoj historiji. Veliku džamiju u Srinagaru stoljećima su koristili mještani, učenjaci i duhovni učitelji. 

Zatvaranje ove historijske džamije još jednom je dovelo u pitanje politiku ljudskih prava i vjerskih sloboda vlade indijskog premijera Narendre Modija. Suočene sa široko rasprostranjenom osudom ovog čina, indijske vlasti tvrde da je džamija problematično mjesto i da je centar za proteste i sukobe koji prkose "indijskom suverenitetu" nad spornom regijom Kašmir. 

Osim što je ograničila ulazak u džamije radi molitve, prošlog januara indijska vlada je također blokirala telefonske linije i pristup internetu. Međunarodne organizacije često su prijavljivale kršenja ljudskih prava. 

Tokom konferencije o ljudskim pravima u Istanbulu 2018. godine, glavni sekretar organizacije World Kashmir Awareness, dr. Ghulam Nabi Fai,  istaknuo je da se u Kašmiru provodi "tihi genocid". Ove godine indijska represija nad muslimanima Kašmira dodatno je pojačana i smatra se najtežom otkako su Indija i Pakistan 1947. godine stekli nezavisnost.

U kontekstu kritike indijskog hapšenja kašmirskih aktivista za ljudska prava, Mary Lawlor, posebna izvjestiteljica UN-a za situaciju branitelja ljudskih prava, putem svog profila na Twitteru poručila je indijskoj vladi: "Modijeva vlada trebala bi shvatiti da ljudi Jammua i Kašmira nisu zaboravili da je u aprilu 1948. Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo Rezoluciju 47, obećavajući: 'O budućnosti Kašmira odlučivat će ​​njegovi stanovnici.'"

Zatvaranje Velike džamije u Srinagaru neće odvratiti muslimanski narod Kašmira od traženja njihovih prava, ali će dodati još jednu mrlju na mračno naslijeđe Modijeve represije.

(Izvor: MEMO)

Zaljevske države u vrhu liste arapskih zemalja u globalnom Indeksu prosperiteta

Zaljevske države su u vrhu liste arapskih zemalja u globalnom Indeksu prosperiteta za 2021. koji je izdao britanski Legatum Institute, dok su Libija, Sudan, Sirija i Jemen na dnu svjetske ljestvice. 

Ujedinjeni Arapski Emirati zauzeli su 41. mjesto u svijetu, Katar se našao na 46, Bahrein na 56, Kuvajt na 58, Oman na 67. mjestu u svijetu. Kraljevina Saudijska Arabija našla se na 75. mjestu na globalnoj razini, Jordan na 81, Maroko na 91, Tunis na 96, Alžir na 107, Liban na 109. mjestu. Na dnu globalne ljestvice su Egipat, Komori, Irak, Mauritanija, Libija, Sirija, Sudan, Somalija i Jemen.

Institut Legatum razvio je godišnju ljestvicu indeksa prosperiteta, gdje se indeks temelji na nizu faktora, uključujući: bogatstvo, ekonomski rast, kvalitetu života, zdravlje, obrazovanje i ličnu dobrobit. 

Indeks ima za cilj istaknuti snage i slabosti zemalja kako bi se identificirali ekonomski izbori koji se moraju donijeti kako bi se nastavila izgradnja društava, otvorio prostor za inovacije i omogućilo ljudima da postignu prosperitet. 

Indeks mjeri stanje u 167 zemalja, na temelju 12 stupaca u tri osnovna područja prosperiteta, a uključuje: sveobuhvatne standarde društava, investicijsko okruženje i otvorenu ekonomiju te životne, zdravstvene i obrazovne uvjete.

(Izvor: Arabi21)

Ime Muhammed najpopularnije ime novorođenčadi u Izraelu

Ime Muhammed našlo se na vrhu liste najpopularnijih imena novorođenčadi u Izraelu za 2020. godinu, objavila je sredinom decembra 2021. godine Izraelska uprava za stanovništvo i imigraciju. Ovaj izvještaj objavljuje se svakog decembra, ali se odnosi na prethodnu godinu i u njemu se iznose podaci o najčešćim imenima novorođenčadi za taj period.

Izraelski list Yedioth Ahronoth navodi da je 2020. godine ime Muhammed dobilo 2.393 djece, dok je na drugom mjestu ime David, a u 2020. godini dobilo ga je 1.536 rođenih beba.

Zanimljivo je da je ime Muhammed već dugi niz godina na vrhu liste najčešćih imena u Izraelu, a od 2000. godine to ime dobijao je svaki šesti rođeni musliman, s tim da se prošle godine taj omjer smanjio na jednog od osam, ali je i dalje ostalo na vrhu liste. 

Statistika Izraelske uprave za stanovništvo i imigraciju uključuje svu novorođenčad s izraelskim državljanstvom, a njega ima oko milion i osam stotina hiljada Palestinaca, takozvanih "Palestinaca iz '48", a dio su palestinskog naroda koji je odbio napustiti svoju zemlju tokom Nekbe (velikog progona Palestinaca) 1948. godine.

Cionisti su tada svojoj državi pripojili brojna palestinska sela i gradove, od kojih su najpoznatiji Acre, Haifa, Nazaret, Lod, Ramleh, Umm al-Fahm, Jaffa, regija Negev i druga područja.

Prema posljednjim procjenama, oko 85% od ukupnog broja "Palestinaca iz '48" su muslimani, dok Palestinci kršćani kao i Druzi i drugi, čine 15% ukupnog broja Palestinaca. 

Zahvaljujući ovoj arapskoj prisutnosti, ime Muhammed je proteklih godina postalo najraširenije među svim rođenim u izraelskim bolnicama.

(Izvor: trtarabi.com)