El-Kabid i El-Basit

Jezičko značenje

Kabid dolazi od riječi kabd i glagola kabida – jakbidu. Riječ kabd u arapskom jeziku ima značenje uzimanja, sustezanja, oduzimanja, uzimanja i skupljanja, vladanja, smrti, sužavanja i smanjivanja.

Basit dolazi od riječi best i glagola beset – jebsutu, što ima značenje: davanja i pružanja, širenja, prostranosti, proširenja i uvećanja opskrbe, umnogostručivanja, traženja i uzimanja.

Allahova imena El-Kabid i El-Basit

Ova dva Allahova lijepa imena ne spominju se u Kur’anu kao imena, već se spominju u hadisu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Enes b. Malik, radijallahu anhu, kazuje: “Ljudi su se obratili Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, riječima: ‘Skočile su cijene, Allahov Poslaniče, pa nam ti odredi cijene.’ Na to je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme rekao: ‘Doista je Allah taj koji određuje cijene, koji susteže i pruža opskrbe! Ja se nadam da ću sresti Allaha, a da niko od vas neće tražiti svoje pravo kod mene po pitanju života i imetka.’” (Ebu Davud, 3451; Tirmizi, 1059; Ibn Madža, 1801; šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim, kao i šejh Mukbil el-Vadii u Sahihul-Musned, 110; i rekao da je hadis po uvjetima imama Muslima)

Allahovo svojstvo ustezanja i pružanja, odnosno uzimanja i davanja spominje u Kur’anu, pa je tako rekao Uzvišeni Allah: “Ko je taj koji će lijepu pozajmicu dati Allahu, pa da mu je Allah, umnogostruči, Allah je taj koji usteže i pruža, i Njemu ćete se vratiti” (El-Bekara, 245); Kome hoće, Allah daje opskrbu obilnu, i uskraćuje.” (Er-Ra‘d, 26)

Također, osobina uzimanja i davanja spominje i u hadisima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa tako u hadisu Ebu Hurejre, radijallahu anhu, navodi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Uzvišeni će Allah na Sudnjem danu uzeti zemlju i Svojom desnicom smotati nebesa, pa će reći: ‘Ja sam Vladar! Gdje su sada vladari zemlje?!’” (Buhari, 7382; Muslim, 2787)

Ebu Musa el-Eš’ari, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Doista Allah pruža Svoju ruku noću da bi primio pokajanje onoga koji je griješio danju, i pruža Svoju ruku danju da bi primio pokajanje onoga koji je griješio noću.” (Muslim, 2759)

Ova dva Allahova, subhanehu ve teala, lijepa imena ne bi trebalo spominjati odvojeno, već kada se spomene jedno, trebalo bi uz njega obavezno spomenuti i drugo, jer svojstva koja proizlaze iz njih potpuna su samo kada se zajedno spomenu.

Terminološko značenje imena El-Kabid i El-Basit

Zedždžadži, rahimehullahu teala, rekao je: “Značenje imena El-Kabid i El-Basit jeste da je Uzvišeni Allah Onaj koji smanjuje kome hoće i proširuje kome hoće, shodno onome što vidi da je od koristi Njegovim robovima.” (Ištikakul-esma, 97)

Hulejmi, rahimehullahu teala, kaže: “El-Kabid je Allah koji smanjuje i uzima Svoje dobro i blagodati od koga hoće pa ga čini siromašnim. A El-Basit je Allah koji širi Svoje dobro među Svojim robovima, pruža im obilnu opskrbu, ukazuje brojne blagodati i daje im više nego što im je i potrebno.” (El-Minhadž, 1/203; El-Bejheki, El-Esma ves-sifat, 64)

Bejheki, rahimehullahu teala, kaže: “El-Kabid, El-Basit jeste Uzvišeni Allah koji daje obilnu opskrbu i koji je umanjuje. Daje obilnu opskrbu iz Svoga dobra i Svoje milosti, a oduzima je iz Svoje mudrosti.” (El-I‘tikad, 57)

Također, Bejheki, rahimehullahu teala, rekao je: “El-Kabid je Uzvišeni Allah koji uzima duše sa smrću koju je propisao Svojim robovima. El-Basit je Svevišnji Allah koji pušta duše u tijela.” (Ibid.)

Gazali, rahimehullahu teala, rekao je: “El-Kabid, El-Basit je Allah koji uzima duše pri smrti i koji pušta duše u tijela kod otpočinjanja života. To je Onaj koji prima sadake od imućnih i daje ih siromašnima, kao što daje opskrbu imućnima toliko da nemaju potrebe ni za čim, i susteže opskrbu od siromašnih pa ostaju bez ičega.” (El-Maksadul-esna, 52)

Ibn Esir, rahimehullahu teala, kaže: “El-Kabid je Uzvišeni Allah koji Svojim robovima uskraćuje opskrbu i druge blagodati iz Svoje mudrosti i koji uzima duše u času smrti.” (En-Nihaja, 4/6) A El-Basit je Uzvišeni Allah koji pruža opskrbu Svojim robovima, čini je prostranom iz Svoje dobrote i milosti i koji pušta duše u tijela u trenutku otpočinjanja života.” (En-Nihaja, 1/127)

Asbehani, rahimehullahu teala, kaže: “El-Kabid, El-Basit jeste Uzvišeni Allah koji daje obilnu opskrbu i koji je uskraćuje. Daje iz Svoje dobrote i uskraćuje iz Svoje pravednosti, onako kako vidi korisnijim za Svoga roba.” (El-Hudždže fi bejanil-mehudždže, 1/140)

Šejh Sa‘di, rahimehullahu teala, kaže: “El-Kabid, El-Basit jeste Allah koji uzima opskrbu i duše i koji opskrbu i srca čini prostranim, shodno Svojoj mudrosti i milosti.” (Tejsirul-Kerimir-Rahman, 5/303)

“El-Kabid, El-Basit jeste Allah koji pruža Svoju ruku grješnicima ne bi li se pokajali i odgađa im kaznu kako bi živjeli između straha i nade.” (Dr. Abdurrezzak er-Ridvan, Esmaullahil-husna fil-Kitabil-Mukaddes, 341)

“El-Kabid, El-Basit je Svevišnji Allah koji kome hoće od Svojih robova daje i uzima znanje i tjelesnu snagu, kako kaže: ‘Allah je njega odabrao, i velikim znanjem i snagom tjelesnom ga obdario’ (El-Bekara, 247).” (Mahir Mukaddem, El-Vesit fi esmaillahil-husna, dželaluha, letaifuha, iktiranuha i semaratuha, 238)

Dakle, Allah je El-Kabid, El-Basit, Onaj koji daje i umanjuje opskrbu, Onaj koji daje i uzima duše, Onaj koji daje i uzima znanje, Onaj koji daje i uskraćuje uputu, Onaj koji steže srca pa ih čini tjeskobnim i koji srce čini prostranim, a sve to biva s Njegovom milošću, mudrošću i pravednošću, a osnova u Njegovim postupcima su uzvišene riječi: “On se ne pita za ono što radi, već će ljudi biti pitani.” (El-Enbija, 23)

Utjecaj koji vjerovanje u ova Allahova lijepa imena ostavlja na vjernika

● Voli svoga Gospodara i nadaj se od Njega da ti podari svako dobro dunjaluka i ahireta, ali i strahuj od Njega da ti ne uzme ono što ti je od koristi na dunjaluku i ahiretu; jer je Njegova ruka otvorena i On danonoćno pruža i ukazuje Svoje blagodati, ali On i usteže i uzima; On je Sveznajući i Mudri. Zato, posveti se svome Gospodaru, slavi Ga i veličaj, iskreno Mu ibadet čini, s Njegovim blagodatima lijepo se ophodi kako bi ti On dao da uživaš u njima što duže.

● Potpuno se osloni samo na Uzvišenog Allaha, Njemu prepusti svoje stanje, jer jedini On daje i uzima, pruža i susteže; ono što ti Allah hoće da da, to ti niko ne može spriječiti, a ono što ti Uzvišeni uzme, to ti niko ne može vratiti.

● Moli Allaha da ti pruži najveće dobro, da tvoja prsa učini prostranim za uputu, vjeru i znanje. Znaj da ti je to najvažnije u tvome životu, jer od toga ovisi i tvoj život na drugom svijetu, a ne zaboravi da je on vječan. Zato ne prestaj tražiti uputu od svoga Gospodara, ne prestaj kucati na Njegova vrata obilnog dobra i davanja, jer ko neprestano kuca, jedanput će mu se i otvoriti; zato, uspijevaju uporni, a ne inteligentni. Ako ti se Uzvišeni smiluje i uputi te, znaj da si postigao najveće dobro s kojim se niko i ništa ne može porediti, kao što kaže Svevišnji Allah: “Zar je isti onaj čije je srce Allah učinio sklonim islamu, pa on slijedi svjetlo Gospodara svoga? Teško onima čija su srca neosjetljiva kad se spomene Allah, oni su u pravoj zabludi!” (Ez-Zumer, 22)

“Onome koga Allah želi uputiti – On srce njegovo prema islamu raspoloži, a onome koga želi u zabludi ostaviti – On srce njegovo stegne i umornim učini kao kad čini napor da na nebo uzleti. Eto, tako Allah one koji ne vjeruju bez podrške ostavi.” (El-En’am, 125)

● Moli Allaha da ti pruži Svoj blagoslov, da te učini bereketnim gdje god bio, da ti pruži Svoju milost i Svoju dobrotu, kako se navodi u dovi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Allahu moj, Tebi pripada sva hvala. Allahu moj, nema onoga koji će ustegnuti ono što Ti pružiš, niti onoga koji će pružiti ono što Ti ustegneš. Niti ima upućivača za onoga koga Ti u zabludi ostaviš, kao što niko ne može u zabludu odvesti onoga koga Ti uputiš. I nema onoga koji će dati ono što Ti zabraniš, niti onoga koji će zabraniti ono što Ti podariš. I nema onoga koji će približiti ono što Ti udaljiš, kao što nema nekoga da udalji ono što Ti približiš. Allahu moj, daj nam od Sebe bereketa, milosti, dobrote i opskrbe!” (Ahmed, 3/424. Šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u svojoj valorizaciji djela Kitabus-Sunne, 381; kao i u Sahihu Edebil-Mufreda, 538; a Hejsemi u djelu Medžmeiz-zevaid, 6/124, kaže da su prenosioci ovog hadisa ustvari prenosioci Sahiha)

● Moli Allaha da ti dadne bereket u tvojoj opskrbi, kao što se navodi u prethodnom hadisu, a i u hadisu Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem se spominje da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio: “Allahu moj, oprosti mi moje grijehe, moju kuću mi učini prostranom i podari mi bereketa u mojoj opskrbi!” (Šejh Albani ocijenio ga je dobrim u djelu Sahihul-džamia, 1265) Također, prenosi se od Ebu Musaa el-Eš’arija, radijallahu anhu, da je rekao: “Donio sam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, vodu za abdest, pa se njome abdestio i klanjao i u dovi rekao: ‘Allahu moj, popravi moju vjeru, moju kuću mi učini prostranom i podari mi bereketa u mojoj opskrbi!’” (Bilježi Nevevi u djelu El-Ezkar, 44, koji je rekao da je hadis vjerodostojan, kao i Ibn Mulekkin u El-Bedrul-Munir, 2/278; a vjerodostojnim ga je ocijenio i Ibn Kajjim spomenuvši ga u Zadul-meadu, 2/354; dok ga je šejh Albani u djelu Gajetul-meram, 112; ocijenio slabim a u djelu Temamul-Minne, 94; potvrdio prekid u lancu prenosilaca ovog hadisa, kao i šejh Mukbil el-Vadii u djelu Ehadisu muille, 263)

● Moli Allaha da ti pruži svako dobro i da te sačuva svakog zla, kao što je došlo u Vjerovjesnikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, dovi: “Allahu moj, molim Te za svako dobro čije su riznice u Tvojoj ruci i utječem Ti se od svakog zla, čije su riznice u Tvojoj ruci!” (Hakim, 1/525; Ibn Hibban, 2430; a šejh Albani ga je ocijenio dobrim u svome djelu Silsiletul-ehadisis-sahiha, 1540)

● Ukoliko ti Allah umanji opskrbu, znaj da to može biti dobro za tebe. Allah to čini iz Svoje mudrosti koju zna jedino On. Kada bi ti Allah pružio ogromnu opskrbu, moguće je da bi ti činio nered na Zemlji i da bi obijestan bio, kao što Allah govori o tome: “Kad bi Allah svim Svojim robovima davao opskrbu u obilju, oni bi se na Zemlji osilili, ali On je daje s mjerom, onoliko koliko hoće, jer On dobro poznaje i vidi robove Svoje.” (Eš-Šura, 27)

“Možda vi nešto prezirete, a u tome je dobro za vas, možda nešto volite, a u tome je zlo za vas, Allah zna, a vi ne znate.” (El-Bekara, 216) Ovo shvati i prihvati, pa ćeš živjeti u rahatluku, smirenog srca i daleko od lošeg mišljenja o svome Gospodaru!

● Moli Allaha za halal opskrbu, a i sam je traži na dozvoljen način i ostavi se harama. U haramu nema bereketa, a halal opskrba mnogo je važna za tvoj ibadet na dunjaluku i tvoje tijelo sutra na ahiretu. Vjerodostojno se prenosi u hadisu Džabira, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “O ljudi, bojte se Allaha i lijepo tražite svoju opskrbu, jer doista nijedna duša neće umrijeti sve dok u potpunosti ne potroši svoju opskrbu, pa makar mu ta opskrba i sporo dolazila. Bojte se Allaha i lijepo tražite svoju opskrbu, uzmite ono što je dozvoljeno, a ostavite ono što je zabranjeno.” (Ibn Madža, 1756; i šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim) Nu‘man b. Bešir, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Halal je jasan, i haram je jasan, a između toga dvoga nalaze se sumnjive stvari, koje ne poznaje većina ljudi. Pa ko se bude čuvao tih sumnjivih stvari, on će sačuvati i svoju vjeru i svoju čast, a ko upadne u sumnjive stvari, on je poput pastira koji čuva svoje stado oko granice, bojati se da ne upadne i u haram.” (Buhari, 52, 2051; Muslim, 1599) Zato budi zadovoljan onim što ti je Allah dodijelio, kao što se navodi u hadisu Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Budi zadovoljan onim što ti je Allah dodijelio, pa ćeš biti najimućniji čovjek.” (Tirmizi, 2305; Ahmed, 15/228; Taberani, El-Mu‘džemul-evsat, 7/125; i šejh Albani ga je ocijenio dobrim)

Abdullah b. Amr, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Uspio je onaj koji prihvati islam, kome njegova opskrba bude dovoljna i koji bude zadovoljan sa svim onim što mu Allah da.” (Muslim, 1054)

● Ono što ti je Allah dodijelio od imetka, znanja, zdravlja, potomstva i mnogo čega drugog, to ti je Allah dao iz Svoje dobrote prema tebi. Pa budi zahvalan Allahu na svemu tome i sve Njegove blagodati koristi u pokornosti Njemu. Čuvaj se griješenja prema Allahu i dobro se čuvaj oholosti. Znaj da većina imućnih boluje od oholosti, kao što i Allah kaže: “A ne valja tako, uistinu se čovjek oholi, kada se neovisnim osjeti.” (El-Alek, 6–7)

● Udjeljuj u razna dobra, umjereno, ni previše niti malo, kao što je rekao Svevišnji Allah: “Ne drži ruku svoju stisnutu, a ni posve otvorenu – da ne bi prijekor zaslužio i bez ičega ostao.” (El-Isra, 29) Udjeljuj prije nego što ti smrt dođe! Nastoj da iza sebe ostaviš nešto u vakuf potrebnima, da pomogneš Allahovu vjeru, kako se navodi u hadisu Amra b. Šuajba od njegovog oca, od njegovog djeda, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: “Jedite i udjeljujte i oblačite se, bez pretjerivanja i uzdizanja, doista Allah voli da se trag Njegove blagodati vidi na Njegovom robu” (Ahmed, 10/178; šejh Albani ga je ocijenio dobrim u Sahihut-tergiba, 2145), i u hadisu Ebu Hurejre koji prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada čovjek umre, prestaju njegova djela, osim u tri slučaja: trajne sadake, znanja kojim se drugi koriste i dobrog djeteta koje dovi za njega.” (Muslim, 1631)

● Ukoliko budeš imao malo imetka, onda nastoj da budeš bogate duše, jer bogatstvo nije u mnoštvu imetka, već je bogatstvo u zadovoljstvu duše, kako se navodi u hadisu Ebu Hurejre, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nije bogatstvo u mnoštvu imetka, već je bogatstvo u bogatstvu duše.” (Buhari, 6446; Muslim, 1051)

● Čini dobra djela, makar ona bila i mala. Ništa od njih ne potcjenjuj, makar da svoga brata muslimana sretneš nasmijanog lica, kako se navodi u hadisu Ebu Zerra, radijallahu anhu, da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ništa od dobra ne potcjenjuj, makar da sretneš svoga brata nasmijanog lica.” (Muslim, 2626)

● Kada vidiš nekoga da mu Allah daje dunjaluk, a on je nepokoran Allahu, znaj da ga Allah postepeno zavodi da što više ogrezne u grijehu, kako se slično kaže u hadisu Ukbe b. Amira el-Džuhenija, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ukoliko vidiš da Allah daje nekome robu od dunjaluka ono što on voli, a taj rob čini grijehe, znaj da to nije ništa drugo do postepeno zavođenje.” (Taberani, El-Mu‘džemul-evsat, 9/109; šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u Sahihul-džamiu, 561)

● Zato, dobro se čuvaj da ono što ti Uzvišeni Allah da, od blagodati i dobra, opskrbe i imetka, ne upotrijebiš u nepokornosti Njemu. Požuri sa zahvalnošću svome Gospodaru! Zahvaljuj Mu se srcem priznavajući te blagodati samo Njemu, i jezikom slaveći Ga i hvaleći, i tijelom čineći Mu djela pokornosti. Dobro koje ti je ukazao Uzvišeni Allah, ukaži i ti drugima, lijepo postupi prema njima kao što je i Allah lijepo postupio prema tebi.

● Znaj da je obaveza vjerovati da sve što dolazi od Uzvišenog Allaha, od davanja i uzimanja, da dolazi s velikom mudrosti. Ukoliko Uzvišeni nekome dȃ mnogo dunjaluka, to ne znači da je zadovoljan njime, niti znači da ukoliko nekome sustegne opskrbu i iskuša ga, da nije zadovoljan njime, da se srdi na njega i želi mu da se pati. Nikako! Naprotiv, vrlo često može biti obratno. Svevišnji Allah stavlja na kušnje Svoje dobre robove da ih očisti od grijeha, da im Svoje zadovoljstvo i učvrsti ih na pravom putu, dok nevjernicima daje obilan imetak kako bi što više skrenuli s Pravog puta. Uzvišeni Allah kaže: “Čovjek, kada Gospodar njegov hoće da ga iskuša pa mu počast ukaže i blagodatima ga obaspe, rekne: ‘Gospodar moj je prema meni plemenito postupio!’ A kad mu, da bi ga iskušao, opskrbu njegovu oskudnom učini, onda rekne: ‘Gospodar moj me napustio!’ A nije tako!” (El-Fedžr, 15–17)

“Misle li oni – kad ih imetkom i sinovima pomažemo, da žurimo da im neko dobro učinimo? Nikako, ali oni ne opažaju.” (El-Mu’minun, 55–56)

● Koliko je samo napomena, savjeta i smjernica kada je u pitanju opskrba, imetak i posao! Nema smetnje, jer ne možemo živjeti na dunjaluku bez opskrbe, moramo raditi i imetak stjecati. Međutim, ne zaboravimo i opskrbu svojih srca, ne zaboravimo najbitniji imetak, ne zaboravimo posao na našoj duši i našem srcu! Stoga na svakom vjerniku i svakoj vjernici je, kao što mole Uzvišenog Allaha da im podari halal posao, halal opskrbu, da im da bereketa u tome, i nakon toga oni sami rade na svemu tome, isto tako na njima je da mole Uzvišenog Allaha za opskrbu svojih srca, ono što će njihova srca i prsa učiniti prostranim, duše i živote zadovoljnim. Od najbolje opskrbe za vjernička srca jeste i:

a)

b)

c)

d)

● A prije svega, ne zaboravi da će Uzvišeni Allah i večeras, kao što je i danas i sinoć, pružiti Svoju plemenitu ruku da primi pokajanje onih koji su danas i sinoć griješili, pa ako si se ogriješio prema Uzvišenom Allahu, požuri Mu s pokajanjem ponizno i brižno.

● Požuri s pokajanjem i ne zaboravi da je Allah El-Kabid, Onaj koji uzima duše u času smrti koji niko ne može odgoditi, a ti ne znaš kada će doći tvoj čas smrti!