Kratka rečenica, malo riječi, ali velika značenja i obilata obećana nagrada. Obećava se Džennet onom koji je iskreno izgovori. Štaviše, Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, jamac mu je za ulazak u Džennet. Preporučuje se da se izgovara u svakom vremenu, kao i nakon ezana i svakog jutra. Onaj koji je iskreno izgovori, osjetit će slast imana: "Reditu billahi rabben, ve bil-islami dinen, ve bi Muhammedin resulen! -- Zadovoljan sam da mi je Allah gospodar, islam vjera i Muhammed poslanik."
Značenje dove
• Zadovoljan sam da mi je Allah gospodar: zadovoljan sam time da je Svemogući Allah Stvoritelj, apsolutni Gospodar i Vladar, Onaj Koji se brine o Svojim stvorenjima, Onaj Koji jedini zaslužuje da se obožava i Onaj Kojem pripadaju potpuna imena i savršena svojstva.
• Zadovoljan sam da mi je islam vjera: zadovoljan sam propisima vjere, njih isključivo slijedim, primjenjujem i ne želim drugu vjeru mimo islama.
• Zadovoljan sam da mi je Muhammed poslanik: vjerujem u njega i slijedim ga. Vjerujem u sve ono što je dostavio od objave, pokorovam se njegovim naredbama i klonim se njegovih zabrana i Allaha obožavam shodno poslaničkoj praksi. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, moj je uzor. Sa svim prethodnim u potpunosti sam zadovoljan i nisam na to prisiljen.
Imam Kurtubi, Allah mu se smilovao, navodi da postoje dvije vrste zadovoljstva.
Prvo: opće zadovoljstvo, koje znači ne uzimati nikoga mimo Allaha za Gospodara, ništa mimo islama za vjeru i nikoga mimo Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, za poslanika. Ovo zadovoljstvo prisutno je u svakom muslimanu, naprotiv vjera islam nije valjana bez njega i svi muslimani učestvuju u njemu.
Drugo: posebno zadovoljstvo. Zadovoljstvo Allahom, to jest, biti zadovoljan Njim i ne tražiti ništa drugo mimo Njega. Zadovoljan Njim kao upraviteljem svega i onim što je On odredio i propisao. Isključivi hod putem islama, nastojeći slijediti samo Pravi put i ono što je u skladu sa vjerozakonom Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, u svim segmentima života. Ko god je u ovom stanju, priskrbit će sebi veliki iman koji će u potpunosti ovladati njegovim srcem i dušom. (El-Mufhim)
Imam Ibn Kajjim, Allah mu se smilovao, rekao je: "Ova dva hadisa (Osjetit će slast imana, vjerovanja, onaj ko je zadovoljan da mu je Allah gospodar, islam vjera i Muhammed poslanik; i: "Ko nakon ezana kaže: 'Zadovoljan sam da mi je Allah gospodar, islam vjera i Muhammed poslanik', bit će mu oprošteni grijesi") osnova su svih propisa islama i njima se sve vraća. Oni u sebi sadrže zadovoljstvo Allahovim gospodarstvom i božanstvom, zadovoljstvo Njegovim Poslanikom i pokornost njemu, zadovoljstvo božanskom vjerom, islamom i predanost njoj. Ko god posjeduje ove četiri stvari zajedno, zaista je iskren vjernik. Ovo je lako tvrditi i govoriti, ali je jedna od najtežih stvari kada je u pitanju stvarnost i provjera istinitosti, posebno ako dođe nešto što je u suprotnosti sa željama i težnjama duše.
Zadovoljstvo Njegovom božanstvenošću uključuje zadovoljstvo samo Njegovom ljubavlju, strah od Njega, nadu u Njega, okretanje Njemu, odanost Njemu i privlačnost svih snaga volje i ljubavi prema Njemu. To uključuje obožavanje Njega i iskrenost prema Njemu.
Zadovoljstvo Njegovim gospodarstvom uključuje zadovoljstvo Njegovim upravljanjem Njegovim robovima, isključivo oslanjanje na Njega, traženje Njegove pomoći, povjerenje u Njega, oslanjanje na Njega i zadovoljstvo svime što On čini.
Prvo, zadovoljstvo Njegovom božanstvenošću, uključuje zadovoljstvo onim što On naređuje, a drugo, zadovoljstvo Njegovim gospodarstvom uključuje zadovoljstvo onim što On određuje.
Zadovoljstvo Muhammedom kao poslanikom uključuje potpunu poslušnost i predanost njemu, tako da mu je Poslanik preči od samog sebe. On ne prihvata uputu osim iz poslaničkih riječi, i ne sudi osim po poslaničkoj praksi, i niko drugi mu ne može suditi, i uopće nije zadovoljan sudom bilo koga drugog, ni u jednom od imena Gospodara, Njegovih svojstava i djela, niti u bilo kojem od propisa vjere i njenih stanja, niti u bilo kojem od propisa njenih vanjskih i unutrašnjih aspekata. U tome svemu nije zadovoljan sudom bilo koga drugog i nije zadovoljan osim poslaničkim sudom...
Zadovoljstvo islamom kao vjerom: govori, sudi, naređuje ili zabranjuje shodno islamu. On je potpuno zadovoljan i u njegovom srcu nema nelagodnosti u vezi s Allahovom odlukom i on joj se potpuno pokorava, čak i ako je ona suprotna njegovim vlastitim željama ili hirovima, ili riječima njegovog autoriteta, učitelja i skupine... Ko god je postojan u oslanjanju na Allaha, pokornosti i prepuštanju svega Allahu, neizbježno će postići zadovoljstvo... Ko god je zadovoljan svojim Gospodarom, i On će biti zadovoljan njime. Zaista, zadovoljstvo roba Allahom je rezultat je Božijeg zadovoljstva robom... (Medaridžus-salikin)
Vrijednost dove
Allahov Poslanik, sallallahi alejhi ve sellem, rekao je: "Ko kaže: Reditu billahi rabben, ve bil-islami dinen ve bi Muhammedin resulen! -- Zadovoljan sam da mi je Allah gospodar, islam vjera i Muhammed poslanik', obavezan mu je Džennet." (Ebu Davud, vjerodostojan)
Također, Allahov Poslanik, sallallahi alejhi ve sellem, rekao je: "O Ebu Seide (el-Hudri), onaj ko je zadovoljan da mu je Allah gospodar, islam vjera i Muhammed poslanik, Džennet mu je zagarantovan." Ebu Seid se zadivio tim riječima, pa je rekao: "O Allahov Poslaniče, ponovi mi!" i on mu je ponovio..." (Muslim)
Predviđena je obilna nagrada onome ko izgovori spomenute riječi. Obavezan mu je Džennet. Međutim, da li se predviđena nagrada isključivo vezuje za puko izgovaranje riječi ili se pak njeno značenje mora naći u srcu osobe i njenom ubjeđenju? Nema sumnje da se uvjetuje ubjeđenje u značenje dove. Zašto je plemeniti ashab pokazao divljenje kad je čuo tu dovu i zatražio od Allahovog Poslanika da je ponovi? Zadivio se zbog obilnosti Allahove dobrote prema Njegovim robovima monoteistima, onima koji očituju Allahovu jednoću.
Gdje se uči?
Ovu dovu preporučeno je uopćeno izgovarati u svim prilikama: "Reditu billahi rabben ve bil-islami dinen ve bi Muhammedin resulen! -- Zadovoljan sam da mi je Allah gospodar, islam vjera i Muhammed poslanik", a posebno nakon ezana i jutarnjeg zikra.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko kaže: 'Reditu billahi rabben, ve bil-islami dinen ve bi Muhammedin resulen!', obavezan mu je Džennet." (Ebu Davud, vjerodostojan)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko kaže nakon što osvane: "Reditu billahi rabben, ve bil-islami dinen ve bi Muhammedin resulen!", ja sam mu jamac, da ću ga uzeti za ruku sve dok ga ne uvedem u Džennet." (Munziri, vjerodostojan)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko kaže, kada čuje mujezina (nakon ezana): 'Ešhedu en la ilahe illallahu vahdehu la šerike lehu, ve enne Muhammeden abduhu ve resuluhu, reditu billahi rabben, ve bi Muhammedin resulen, ve bil-islami dinen! -- Svjedočim da nema istinskog boga mimo Allaha, Jedinog, Koji nema saučesnika, i da je Muhammed Njegov rob i poslanik. Zadovoljan sam Allahom kao Gospodarom, Muhammedom kao poslanikom i islamom kao vjerom!', bit će mu oprošteni grijesi." (Muslim)
Slast imana
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Slast imana, vjerovanja, osjetit će onaj ko je zadovoljan Allahom kao gospodarom, islamom kao vjerom i Muhammedom kao poslanikom." (Muslim)
Iman, vjerovanje, ima čudesne tajne, slatkoću i okus koji se osjeća srcem, baš kao što se slatkoća hrane i pića osjeća ustima. Međutim, slast imana opaža samo onaj čija su prsa ispunjena imanom, a srce njegovim svjetlom. Ako je srce čisto od bolesti strasti koje vode u zabludu i zabranjenih požuda, osjetit će slast imana. Ali, ako je bolesno, neće osjetiti slas imana, već će možda pronaći slast u onome što vodi u uništenje duše, poput strasti i grijeha.