Poznavanje vrste hadisa u kojima se neki od prenosilaca dvoumi, bilo da je u pitanju ashab ili generacija poslije ashaba, od velikog je značaja za onoga ko nastoji da izvuče i zaključi određene propise iz hadisa. Smisao ovog pravila jeste da osoba koja treba da dođe do određenog propisa ima znanje o tome da li je određena riječ ili rečenica u hadisu dvoumljenje prenosioca ili nije, zatim koja je riječ mjerodavna u datom hadisu, te da li je moguće uskladiti obje riječi.
Pod dvoumljenjem prenosioca podrazumijeva se da prenosilac hadis prenosi s dva izraza naglašavajući i praveći između njih razliku riječju "ili". Također, u ovu vrstu hadisa ubraja se hadis koji prenosilac jednom prenosi koristeći jedan izraz, a drugi put drugi izraz.
Stanja prenosioca kada se dvoumi
Kada su u pitanju stanja prenosioca kada se dvoumi oko određenog izraza u hadisu, ona se mogu sažeti u četiri kategorije:
• Prenosilac prenosi hadis sa sumnjom u određeni izraz, potom naknadno sa sigurnošću odabere jedan izraz.
• Prenosilac prenosi hadis sa sumnjom u određeni izraz, ali naknadno ne odabere nijedan izraz.
• Prenosilac hadis jednom prenese s jednim izrazom, a drugi put s drugim izrazom.
• Prenosilac hadisa dvoumi se oko izraza, potom ga jednom prenese na jedan način, a drugi put na drugi način, tvrdeći svaki put da je taj izraz koji je prenio ispravan.
Ovakav vid sumnje prenosioca potpada pod više vrsta hadiske nauke, što direktno iziskuje temeljno poznavanje svake od njih.
Neophodno je spomenuti da se određeni izrazi oko kojih se prenosilac dvoumi nekada mogu međusobno uskladiti, a nekada to nije moguće i tada je neophodno odabrati određeni izraz.
Prije nego što odbacimo određeni izraz hadisa ili ustanovimo da je prenosilac eventualno pogriješio, neophodno je da uložimo trud kako bismo napravili spoj između spomenutih izraza i kako ne bismo žurili s osudom prenosioca i tako izazvali sumnju u pogledu njegove preciznosti i tačnosti prilikom prenošenja hadisa. Osnovni razlog objedinjavanja izraza jeste njihova usklađenost u značenju, to jest, ukoliko je prenosilac hadis jednom prenio s jednim izrazom, a drugi put s drugim izrazom, a isti izrazi imaju ista značenja, tada ćemo oba izraza smatrati tačnim.
Nakon što smo definisali stanje prenosioca u pogledu sumnje u određeni izraz, neophodno je ukazati na hadise koji po svojoj vanjštini izgledaju kao da je u njima došlo do sumnje prenosioca po pitanju teksta hadisa, međutim izrazi u hadisu su riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Primjer za ovo jesu riječi Omera, radijallahu anhu: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da se nosi svila, osim koliko je dva prsta, ili tri, ili četiri." (Muslim, 2069)
U komentaru ovog hadisa Ibn Mulekkin je rekao: "Spomenuti izraz nije sumnja, već detaljan opis dozvoljenosti nošenja svile, kao kada bi neko nekome rekao: 'Uzmi jedan, ili dva, ili tri.'"
Riječ "ili" u ovom hadisu ne predstavlja sumnju, već izbor, odnosno mogućnost odabira ponuđenog rješenja.
Također, jedan od primjera u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo riječ "ili" kao mogućnost odabira, jeste hadis u kojem podstiče stanovnike Medine na strpljivost u podnošenju iskušenja rekavši: "Ko bude strpljiv, bit ću mu zagovornik ili svjedok na Sudnjem danu" (Muslim, 1363). Ovaj hadis je od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenijelo nekoliko ashaba i svi su spomenuli isto, pa su islamski učenjaci ovaj hadis prokomentarisali na način da će Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, biti zagovornik grešnicima od stanovnika Medine prije nego što budu kažnjeni, a da će biti svjedok onima kojima je obećana nagrada da im se nagrada upotpuni.
Primjer hadisa u kojima se prenosilac dvoumi
Najpoznatiji hadis koji možemo navesti kao primjer gdje se jedan od prenosilaca dvoumi oko određene riječi u tekstu hadisa jeste hadis o dijelovima imana u kojem je spomenuto: "Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ili šezdeset nekoliko dijelova..."
Ovaj hadis prenesen je s različitim izrazima, i to:
...šezdeset i nekoliko dijelova...
...sedamdeset i nekoliko dijelova...
...sedamdeset i nekoliko ili šezdeset i nekoliko dijelova...
"Iman se sastoji od šezdeset nekoliko dijelova...", zabilježio je imam Buhari (Buhari, 9).
"Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko dijelova...", zabilježili su Muslim i Nesai. (Muslim, 35; Nesai, 5004)
"Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ili šezdeset nekoliko dijelova...", zabilježili su Muslim i Ibn Madža. (Muslim, 35; Ibn Madža, 57)
Pored ovih najpoznatijih predaja, Ebu Avana je zabilježio i predaju u kojoj se kaže da se "iman sastoji od sedamdeset i šest ili sedamdeset i sedam dijelova" (Ebu Avana, 37), a Tirmizi je zabilježio predaju u kojoj se kaže da se "iman sastoji od šezdeset i četiri dijela" (Tirmizi, 2614, sa slabim lancem prenosilaca).
Ibn Hadžer, nakon što je naveo sve lance prenosilaca spomenutog hadisa, odabrao je kao najvjerodostojniji hadis onaj koji je zabilježio imam Buhari.
Drugi primjer hadisa u kojem se jedan od prenosilaca dvoumi jeste hadis koji govori o situaciji kada je neko bolestan i ima temperaturu, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Temperatura je zapah Džehennema, pa je oborite vodom ili je rekao zemzem-vodom."
U predaji koju je zabilježio imam Buhari jedan od prenosilaca po imenu Hemmam prenio je hadis dvoumeći se oko izraza "vodom ili zemzem-vodom" (Buhari, 3261).
Međutim, isti hadis zabilježio je imam Ahmed, a prenosilac po imenu Hemmam prenio je hadis s jednim izrazom rekavši: "Temperatura je zapah Džehennema, pa je oborite zemzem-vodom." (Ahmed, 2649; Ibn Hibban, 6068; Hakim, 7511)