Hormuški moreuz, koji se nalazi između Omana i Irana i povezuje Arapski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem, zauzima važnu stratešku poziciju za energetsku industriju u svijetu.
U regiji je 19. jula porasla tenzija nakon što je Iran objavio da je zaplijenio britanski tanker u moreuzu zbog “prekršaja pravila vezanih za prijelaz kroz moreuz” nekoliko sati nakon što je sud u Gibraltaru donio odluku o produženju zadržavanja iranskog tankera na trideset dana.
Dnevni prosjek transporta nafte kroz moreuz dosegao je dvadeset jedan milion barela u 2018. godini, što iznosi 21% svjetske potrošnje naftnih derivata, shodno navodima američke Administracije za energetske informacije (EIA). Ovo čini ovaj moreuz najvećim naftnim plovnim prolazom u svijetu.
Obustava prometa tankera kroz moreuz, pa makar privremena, uzrokuje kašnjenje dostavljanja i povećavanje troškova transporta, što u konačnici uzrokuje povećanje svjetskih cijena energije.
Godine 2018. promet nafte kroz moreuz iznosio je 1/3 nafte koja se transportira morem u svijetu i više od 1/4 svjetske potrošnje ukapljenog plina.
Od proteklog maja tankeri i američki izviđački avioni bili su izloženi napadima u blizini moreuza usred rastuće tenzije između SAD-a i Irana.
Tenzije su uzrokovane povećanjem postojećih prepreka pred trgovinom iranske nafte u svijetu i zbog novih američkih sankcija uvedenih u proteklom novembru, a povećanih u proteklom maju.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je u posljednjem momentu dao naredbu o obustavi avionskih napada na Iran koji su bili odgovor na iransko obaranje američke bespilotne letjelice iznad moreuza.
Tokom proteklih dvanaest mjeseci Trumpova uprava odredila je nove sankcije protiv Irana kako bi se ugušila iranska ekonomija i zaustavio njen nuklearni program. Nove mjere se odnose na naftnu industriju, sektor internacionalnih transakcija i druge ekonomske sektore.
Određene ekonomske sankcije ciljaju iranski izvoz nafte koji predstavlja žilu kucavicu ekonomskog života zemlje i osnovni je izvor strane valute.
Iran je ponovo zaprijetio da će zaustaviti tankere u moreuzu Hormuz, što snažno utječe na Indiju, Kinu i desetine drugih zemalja koje u velikim količinama uvoze sirovu naftu iz Bliskog istoka.
Američka Administracija za energetske informacije procijenila je da 76% sirove nafte i kondenzata, koji su transportirani kroz moreuz, završilo na azijskom tržištu u 2018. godini.
Administracija navodi da su Kina, Indija, Japan, Južna Koreja i Singapur najveći uvoznici sirove nafte koja se transportira kroz moreuz u Aziju, što predstavlja 65% od ukupne sirove nafte transportirane kroz moreuz u protekloj godini.
S druge strane, SAD su postale manje zavisne od “zaljevske nafte” zbog porasta u proizvodnji uljnih škriljaca i povećanja proizvodnje nafte i plina.
SAD od država Bliskog istoka uvozi manje od 1,05 miliona barela dnevno u proteklom martu, u odnosu na 3,08 miliona barela dnevno koliko je iznosio uvoz u aprilu 2003. godine, shodno navodima američke Administracije za energetske informacije. U tom periodu povećana je proizvodnja nafte u SAD-u, i od 5,73 miliona barela, dosegla je 12 miliona barela dnevno.
Kroz moreuz Hormuz transportira se veći dio nafte koja se izvozi iz KSA, UAE, Iraka i Kuvajta ka svijetu.
Postoje ograničene mogućnosti za transportiranje nafte kroz Hormuški moreuz tako što samo KSA i UAE posjeduju platformu na kojoj je moguće transportirati neprerađenu naftu iz Zaljeva.
Krajem 2018. godine ukupan kapacitet naftnih platformi koje obje države posjeduju dosegao je 6,5 miliona barela dnevno.
Zbog njegove strateške ključne uloge u snabdijevanju svijeta energijom, ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Francuske i Njemačke dogovorili su se da će zajedno raditi na očuvanju sigurne plovidbe kroz moreuz Hormuz.
(Izvor: časopis Mudžtemea)