Znanje je u islamu i ibadet i infrastruktura civilizacije. Kur'anski imperativ: "Uči!" otvara prostor odgovornog razuma, a sunnet vezuje znanje za mjeru, etiku i korist zajednici. Naučno gledano, znanje je alat provjere i napretka: ono oslobađa od praznovjerja, gradi institucije, disciplinira misao i uređuje život. Zato je traganje za znanjem istodobno duhovni put i društveni projekat.
O značaju znanja mnogo se pisalo, ali jedan od najinspirativnijih tekstova o znanju napisao je veliki andaluški učenjak Ibn Hazm (994--1064), fakih zahirijske škole, teolog, filozof, etičar i historičar. U djelu "Liječenje duša" (Mudavat an-nufus va tahdib al-ahlak) zabilježio je zgusnute i britke fragmente o znanju, razumu i vrlini. Naredni podnaslovi ustvari su njegovi fragmenti.
Znanje ima udjela u svakoj vrlini, a neznanje u svakom poroku
Uzvišeni kaže: "Reci: 'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?'" (Ez-Zumer, 9); "Allah će uzdići na stepene one među vama koji vjeruju i one kojima je dato znanje" (El-Mudžadela, 11). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Kome Allah želi dobro, poduči ga razumijevanju vjere." (Buhari, 71; Muslim, 1037) Kada znanje zaživi u praksi, rađa skrušenost, pravednost i blagost; a gdje vlada neznanje, niču oholost i nered.
Kada bi znanje donosilo samo strahopoštovanje i ljubav prema učenju, bilo bi dovoljno da se traži
Uzvišeni kaže: "Zaista se Allaha boje od robova Njegovih -- učenjaci." (Fatir, 28) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko krene putem traženja znanja, Allah će mu olakšati put ka Džennetu." (Muslim, 2699) Znanje odgaja namjeru, usmjerava ambiciju i uči mjeri.
Škrtac u znanju gori je od škrtice u imetku
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Najbolji među vama je onaj ko nauči Kur'an i podučava druge." (Buhari, 5027) Dijeljenjem se znanje uvećava; učitelj daje jasno i milostivo, a učenik traži s poštovanjem i ustrajnošću.
Najuzvišenije znanosti približavaju Gospodaru i donose Njegovo zadovoljstvo
Uzvišeni kaže: "Gospodaru moj, povećaj mi znanje!" (Taha, 114) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Poslan sam da upotpunim plemenite ćudi." (Malik, Muvetta, 47: 8) Vrh znanja je spoznaja Allaha (ma'rifa), a plod znanja lijep ahlak i ispravno djelovanje u porodici, zajednici i društvu.
Ne razbacuj se po nižim znanostima ako si kadar za uzvišenije
Uzvišeni opisuje uputu kao svjetlo kojim se hodi među ljudima (El-En'am, 122). Poredak je jasan: farz ajn i temelji vjerovanja, zatim stubovi ibadeta i ahlaka, potom dopunska i korisna svjetovna znanja --- svako na svome mjestu.
Širiti znanje onima koji mu pristupaju bez mjere i adaba donosi štetu
Uzvišeni kaže: "Pitajte učene ako ne znate." (En-Nahl, 43) Znanje se predaje s mjerom; učenik dolazi s čistim nijetom i saburom -- tako ostaje bereket i korist.
Razum bez vjere ne dostiže cilj, znanje bez bogobojaznosti ne daje plod
Uzvišeni kaže: "Ako se budete Allaha bojali, On će vam dati furkan (mjerilo)." (El-Enfal, 29) Znak korisnog znanja su skromnost, istinitost, oslanjanje na Uzvišenog i služenje ljudima.
Zahvalnost za znanje: zaštita od zablude i ispraznih nadanja
Uzvišeni kaže da uzdiže vjernike i učene: "...i Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. A Allah dobro zna ono što radite." (El-Mudžadela, 11) Zahvalan učenik traži još dobra, čuva se oholosti i pretvara naučeno u djelo.
Mjeri dunjalučke blagodati prema slabijima, a vjeru, znanje i vrline prema boljima
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Gledajte u one koji su ispod vas, a ne u one koji su iznad vas, jer je to preče da ne omalovažavate Allahovu blagodat nad vama." (Muslim, 2963; Ibn Madža, 4142)
Ko traga za vrlinama, bira društvo plemenitih
Uzvišeni kaže: "Bojte se Allaha i budite s istinoljubivima." (Et-Tevba, 119) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Čovjek je na vjeri svoga bliskog prijatelja, pa neka svaki od vas gleda s kim ćr prijateljevati." (Ebu Davud, 4833; Tirmizi, 2378)
Znanje je lijek duše: prepoznaje vrlinu i manu
Uzvišeni spominje poslanje koje "podučava Knjizi i mudrosti i čisti" (El-Bekara, 129). Znanje raspoznaje dobro i zlo, hrabri na vrlinu i odvraća od poroka. Put je: uči --- radi --- širi; svaki korak prate dova, ispravljanje namjere i pokajanje.
Savršeni uzor znanja i morala je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem
Uzvišeni kaže: "Zaista si ti najljepše ćudi." (El-Kalem, 4) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Učenjaci su nasljednici vjerovjesnika." (Tirmizi, 2682)
Znanje je šansa svakom pojedincu i ummetu
Islamska povijest svjedoči da znanje otvara vrata i onome ko nema porijekla ni imetka: nauči jezik Objave, savlada zanat, disciplinu ili vještinu -- i postaje koristan drugima. Na nivou ummeta, znanje pretvara vjeru u institucije: medrese, laboratorije, sudove, vakufe i univerzitete. Ono prevodi moral u praksu: pravednu ekonomiju, pouzdanu administraciju, snažan zdravstveni sistem i školu koja raste iz kur'anskog "uči!".
Pojedinci ovog ummeta bdiju nad naukom
U svakom vremenu postoje ljudi koji kombinuju Objavu i svijet iskustva: čuvaju akidu i grle metod, mjere i eksperimente. Njihov rad je tiha straža nad općim dobrom: razvijaju lijek, čiste vodu, unapređuju energiju, otvaraju svemir, objašnjavaju genom. To bdijenje nad naukom jeste sunnet korisnog znanja: tražiti, provjeravati, dijeliti i služiti.
Savremeni muslimanski naučnici: pojedinci raštrkani po zapadnom svijetu
Vrijednost islamskih učenjaka iz oblasti klasičnih islamskih nauka je neosporiva. O njima se mnogo piše i govori u krugovima islamskih institucija, halki i predavanja. U ovom tekstu donosimo kratke biografije nekoliko velikih imena iz savremenih svjetovnih nauka koja su dala ključne doprinose unapređenju svjetske znanosti.
• Abdus Salam (1926--1996) -- pakistanski teoretski fizičar, sulaureat Nobelove nagrade za fiziku 1979. za doprinos ujedinjenju elektromagnetne i slabe sile; doktorirao na Cambridgeu, predavao na Imperial College London; osnivač ICTP u Trstu. (Imperial College London -- imperial. ac.uk; ICTP -- ictp.it; Nobel Prize -- nobelprize.org)
• Ahmed Zevail (1946--2016) -- egipatsko-američki hemičar, "otac femtohemije", dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1999; Linus Pauling profesor na Caltechu; ultrabrze tehnike za snimanje hemijskih reakcija. (California Institute of Technology -- caltech.edu; Nobel Prize -- nobelprize.org)
• Aziz Sančar (1946) -- tursko-američki molekularni biolog; dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 2015. za mehanizme popravke DNK; profesor na UNC Chapel Hill. (University of North Carolina -- unc.edu; Nobel Prize -- nobelprize.org)
• Omer M. Jagi (1965) -- jordansko-američki hemičar s UC Berkeleyja; utemeljitelj retikularne hemije i pionir MOF/COF; dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 2025. (sa S. Kitagawom i R. Robsonom). (University of California, Berkeley -- berkeley.edu; Nobel Prize -- nobelprize.org)
• Rašid Jazami (1953) -- marokanski elektrohemičar; učestvovao u otkriću reverzibilne interkalacije litija u grafit (temelj grafitne anode Li-jonskih baterija); radio u CNRS i na NTU Singapore; dobitnik Draper nagrade 2014; Legija časti 2016. (National Academy of Engineering -- nae.edu; Nanyang Technological University -- ntu.edu.sg)
• Usama Hatib (1953) -- sirijsko-američki pionir robotike; profesor informatike na Stanfordu; razvio operacioni prostor i potencijalna polja; vodio projekt podvodnog humanoida OceanOneK s haptičkom povratnom spregom. (Stanford University -- stanford.edu; Stanford Engineering -- engineering.stanford.edu)
• Sara bint Jusuf Al-Amiri (1987) -- inženjerka i državna dužnosnica UAE; naučna voditeljica misije "Hope" (Mars, 2021); od 2024. ministrica obrazovanja UAE. (UAE Ministry of Education -- moe.gov.ae; UAE Space Agency -- uaespaceagency.ae)
• Faruk el-Baz (1938) -- geolog i planetarni naučnik; učestvovao u NASA Apollo programu (izbor mjesta slijetanja, obuka astronauta); osnivač BU Center for Remote Sensing. (Boston University -- bu.edu; NASA -- nasa.gov)
• Salim S. Abdool Karim (1960) -- klinički epidemiolog; direktor CAPRISA-e; profesor na Columbia University; suvoditelj ispitivanja prevencije HIV-a (npr. CAPRISA 004). (CAPRISA -- caprisa.org; Columbia University -- columbia.edu)
• Hajat Sindi (1967) -- biotehnologinja i inovatorica; suosnivačica Diagnostics for All; viša savjetnica Islamske razvojne banke i pokretačica Transform Funda. (Islamic Development Bank -- isdb.org; World Economic Forum -- weforum.org)
• Rana el-Kaljubi (1978) -- informatičarka i poduzetnica; suosnivačica Affectiva (MIT spin-off); kasnije zamjenica izvršne direktorice u Smart Eye; pionirka "Emotion AI". (Smart Eye -- smarteye.se; Affectiva -- affectiva.com)
• Nidal Gassum (1960) -- astrofizičar; profesor na American University of Sharjah; autor radova o odnosu islama i savremene nauke. (American University of Sharjah -- aus.edu)
• Muhammed Junus (1940) -- ekonomist; osnivač Grameen Banke; dobitnik Nobelove nagrade za mir 2006; 2024. položio zakletvu kao šef prijelazne vlade Bangladeša. (Grameen Bank -- grameenbank.org; Nobel Prize -- nobelprize.org)
• Monsef Slaoui (1959) -- imunolog; dugogodišnji čelnik GSK vakcina; vodio inicijativu "Operation Warp Speed" 2020--2021; danas djeluje u industriji i savjetodavnim odborima. (U.S. Dept. of Health & Human Services -- hhs.gov; New England Journal of Medicine -- nejm.org)
Znanje u islamu nije ukras, nego osovina vjere i napretka. Ono čisti namjeru i disciplinira razum, učvršćuje porodicu i podiže institucije, stvara lijekove i mostove, hrani pravdu i ekonomiju. Kada ummet svjesno otvori vrata znanju --- vjerskom i svjetovnom, korisnom i mjerljivom --- čuva identitet, stječe ugled i donosi prosperitet sebi i drugima. Učini nas, Gospodaru, predvodnicima u znanju i bogobojaznosti.