Uzvišeni kaže: "Misle li ljudi da će biti ostavljeni na miru ako kažu: 'Vjerujemo', a da u iskušenje neće biti dovedeni? A Mi smo u iskušenje dovodili i one prije njih, da bi Allah znao one koji su iskreni i one koji su lažljivci." (El-Ankebut, 2--3)
Teški dani ogole istinu o nama! Krize skidaju maske! Gaza nas je naučila da teški dani pokažu ko smo zapravo, koliko je ramena za koja smo mislili da su čvrsta, a ispostavilo se da su to podlokane obale koje se, pod prvim teretom, uruše u ponor. A ipak, ispod ruševina niknulo je tiho, postojano dostojanstvo. Škola dostojanstva!
Njihove su kuće srušene, ali njihova poruka kao da kaže: "Dostojanstvo se plaća, a mi smo spremni podnijeti tu cijenu." To nije prkos radi prkosa, nego uspravno stajanje pred kušnjom, bez potcjenjivanja boli.
Sistematski izloženi nasilju i prisili da napuste dom, mnogi su gurnuti na rub opstanka, drugi su svjesno ostali, čuvajući srce da ga kiselina nepravde ne izjeda iznutra: "Mi ćemo vas doista iskušavati strahom, glađu, gubitkom imetaka, života i plodova, a strpljive obraduj, oni koji, kada ih zadesi nevolja, kažu, 'Doista smo Allahovi i Njemu se vraćamo.'" (El-Bekara, 155--156)
Kada je faraon, nadimljen lažnim sjajem moći, uskliknuo: "Ja sam vaš gospodar najveći", njegova supruga Asija, usamljena ali nepokolebljiva, zamolila je: "Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuću u Džennetu i spasi me od faraona i djela njegovih." Njezina vedrina na pragu smrti nije bila ludilo, nego pogled duše u ono što oči tiranina ne vide. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svrstao je Asiju među savršene žene. (En-Naziat, 24; Et-Tahrim, 11; Buhari, br. 3411; Muslim, br. 2431)
Vjerničko srce, kada se ispuni imanom, zna mir koji zbunjuje posmatrače. Zato je istina, i čudo za onoga ko gleda spolja, da je svaki ishod za vjernika dobro, u blagostanju -- zahvalnost, u tegobi -- strpljenje. "Čudan li je primjer vjernika! U
kakvoj se god situaciji nađe, on je na dobitku." (Muslim, br. 2999)
Hubejb b. Adi, radijallahu anhu, kada su ga Kurejšije izvele na gubilište, zatražio je da klanja dva rekata, pa rekao: "Da nisam smatrao da biste rekli da se bojim, produžio bih namaz." Upitan bi li volio da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovom mjestu, odgovorio je: "Allaha mi, ne bih volio da Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, trn ubode, a da sam ja slobodan." To je ono sabiranje srca pred Allahom, nekoliko trenutaka od smrti: "A srca se doista smiruju spominjanjem Allaha." (Buhari, br. 3045; Er-Ra'd, 28)
Tokom brutalne agresije, svijet je gledao prizore koji paraju savjest, djeca, žene i starci ginu, glad i bolest bujaju, naselja nestaju: "Ne ubijajte djecu iz straha od siromaštva, Mi njih i vas opskrbljujemo." Istovremeno, usred pepela, titrala je predanost, majke na zgarištima izgovarale su: "Hasbunallahu ve ni'mel-vekil", a srca su ponavljala: "Dosta nam je Allah, i divan je On zaštitnik." To je ona unutarnja sloboda o kojoj je Ibn Tejmijje rekao: "Šta mi mogu neprijatelji -- moj Džennet je u mom srcu, gdje god pođem, on je sa mnom." (El-Isra, 31; Alu Imran, 173--174; Ibn el-Kajjim, El-Vabilus-sajjib)
Dvije godine razaranja sa jasnim upozorenjima da se u Gazi vrši genocid
Od 7. 10. 2023. do 7. 10. 2025., prema Ministarstvu zdravstva u Gazi, kako bilježi OCHA, ubijeno je oko 67.173 ljudi, među njima 20.179 djece, a ranjeno 169.780 (OCHA, Humanitarian Situation Update #329, 09. 10. 2025).
Pravno-politički okvir ovo stanje eksplicitno veže za Konvenciju o genocidu: Međunarodni sud pravde je 26. 01. 2024. naložio privremene mjere radi zaštite Palestinaca u Gazi, uključujući obavezu da se spriječe djela obuhvaćena Konvencijom o genocidu, te 24. 05. 2024. izrekao dodatne mjere s posebnim naglaskom na Rafah (ICJ, 26. 01. 2024.; ICJ, 24. 05. 2024.). Uz to, specijalna izvjestiteljica UN-a Francesca Albanese u izvještaju "Anatomija genocida" zaključuje da postoje razumni osnovi da su počinjena djela iz Konvencije o genocidu, dok je grupa nezavisnih UN eksperata 7. 05. 2025. govorila o "unfolding genocide", tj. o odvijanju genocida (A/HRC/55/73, 25. 03. 2024.; OHCHR, 07. 05. 2025.).
Zdravstveni sistem višestruko je preopterećen: sredinom 2025. radilo je 19 od 36 bolnica, uz hroničan manjak osoblja, lijekova i struje (WHO, 22. 05. 2025).
Pristup vodi često je ispod humanitarnog minimuma (15 l po osobi/dan); kada 'Mekorot sjever' ne radi, potrošnja na sjeveru pada na 2--3 l po osobi/dan (UNICEF, 30. 06. 2025).
Obrazovanje je gotovo u potpunosti obustavljeno već dvije školske godine, pa su stotine hiljada djece ostale bez nastave (UNICEF/UNESCO, 2024--2025).
Humanitarni bilans je težak i za pomagače: u prosjeku su tokom 2025. ubijena po četverica humanitaraca sedmično, ukupno najmanje 565 od 7. 10. 2023. (OCHA, Humanitarian Situation Update #329, 09. 10. 2025.)
Satelitske analize pokazuju da je oštećeno ili razoreno oko 78% građevina u Gazi, a nastalo je oko 61 miliona tona građevinskog otpada, uz značajan rizik od kontaminacije (UNOSAT/UNEP, septembar 2025).
Zapad pred ogledalom Gaze
U društvima oblikovanim logikom profita i neprekidne potrošnje, prizori iz Gaze sručili su se kao munja, razbili su samouvjerenost materijalizma i ogolili glad za smislom. Mnogi su preispitali narative koje su uzimali zdravo za gotovo, izašli na mirne proteste, pojačali humanitarni angažman i otvorili ozbiljne rasprave o pravednosti i odgovornosti. Drugi su, potreseni slikama strpljenja i poniznosti, potražili horizont izvan materijalnog okvira, počeli su čitati Kur'an, slušati predavanja, a neki su, nakon dugog traženja, prihvatili islam. Gaza je time postala ogledalo, jasno su se pokazale i pukotine i mogućnosti Zapada, da se karakter ne gradi komforom nego kušnjom, da dostojanstvo ne izvire iz obilja, nego iz istine koju srce potvrdi. "Reci: 'Neće nas zadesiti osim ono što nam je Allah propisao', ta, s mukom je i olakšanje, zaista, s mukom je i olakšanje" (Et-Tevba, 51; Eš-Šerh, 5--6).
U javnom prostoru čule su se i riječi savjesti koje su postale biljeg vremena:
"Gaza postaje groblje za djecu", António Guterres, 06. 11. 2023.
"U ime Boga, molim vas, zaustavite se, obustavite vatru", papa Franjo, 05. 11. 2023.
"Gaza je najopasnije mjesto na svijetu za dijete", UNICEF, James Elder, 19. 12. 2023.
Uz to, pravni okvir podsjetio je na obaveze, Međunarodni sud pravde naložio je 26. 01. 2024. privremene mjere radi zaštite palestinskog naroda u Gazi u duhu Konvencije o genocidu. Sve to čini pozadinu pred kojom su se mnoga srca otvorila za pitanja smisla, pravde i odgovornosti.
U novijoj historiji prekretnice su dolazile u talasima: Island je 2011. bio prva zapadnoevropska zemlja koja je priznala Palestinu, a 2014. to je učinila i Švedska kao prva članica Evropske unije, čime je otvoren prostor za ozbiljniju raspravu unutar Evrope.
Nakon početka rata u Gazi uslijedio je novi val 2024: Norveška, Irska i Španija istog su dana objavile priznanje (28. 05. 2024), a Slovenija je slijedila ubrzo (04. 06. 2024). Time je pitanje palestinske državnosti vraćeno u fokus evropskih politika i javnosti.
Ove odluke same po sebi ne okončavaju okupaciju niti patnju, ali mijenjaju pravno-diplomatski teren: jačaju status Palestine kao subjekta međunarodnog prava, otvaraju kanale za bilateralne odnose, povećavaju pritisak za prekid vatre i oživljavanje stvarnih pregovora o rješenju "dvije države". To je podsjetnik da, "s mukom je i olakšanje, zaista, s mukom je i olakšanje" (Eš-Šerh, 5--6).
Gaza je danas više od grada, učiteljica svijeta. Naučila nas je da volja nadmašuje resurse, da nedaće odgajaju, da duhovna snaga ne ovisi o čeliku, nego o srcu. Kad ljude danima melju iskušenja, oni postaju planine, a ko može srušiti planinu: "Mi smo narod kojeg je Allah uzvisio islamom, kada potražimo čast mimo onoga čime nas je Allah uzvisio, Allah će nas poniziti" (Ali Imran, 139; Omer b. Hattab, El-Mustedrek, 1/130).
Gaza nas je podsjetila da je čovjek veći od zidova koji ga okružuju, a vjera veća od straha koji ga pritišće. Njena djeca i majke, njeni učeni i njeni obični ljudi, pred svijetom su ispisali lekciju o dostojanstvu, strpljenju i vjeri, lekciju koju bi bilo sramotno ne naučiti. "A strpljive obraduj, njima su blagoslovi i milost Gospodara njihova." (El-Bekara, 155--157)