Šta je za nas Kur’an? Kako se odnosimo prema njemu i kako ga razumijemo? Da li smo dovoljno posvećeni Kur’anu kao Svjetlu i Uputi koju nam je Svemilosni poslao? Da li imamo ispravan odnos prema Kur’anu kao Allahovoj objavi i uputi? Sve su ovo pitanja koja su veoma bitna kada je u pitanju naš ispravan odnos prema Kur’anu.
Prije svega trebamo znati da je Kur’an Allahov govor, objava od Allaha i uputa čovječanstvu, koja ima za cilj da ljude izvede iz zablude i neznanja na put upute i prosvijećenosti.
Nažalost, činjenica je da mnogi muslimani čitaju i uče Kur’an na arapskom jeziku, ne razumijevajući njegovo značenje, njegove poruke i propise. Nemali broj je i onih koji pamte i memorišu Kur’an, ali vrlo slabo razumiju njegove upute, pouke i poruke. Ali, činjenica je da je veoma mali broj onih koji izučavaju sadržaj Kur’ana, njegovo značenje, njegove poruke, propise i poruke, kako bi Kur’an ispravno i do kraja razumjeli i kako bi prema Kur’anu uredili svoj život.
Vrlo često se organiziraju natjecanja u učenju i memorisanju Kur’ana, a vrlo rijetko ćemo čuti da je organizirano natjecanje u razumijevanju Kur’ana i njegovih ajeta. Naravno, i ovo je potrebno i ovakav pristup Kur’anu je pohvalan zbog toga što na ovaj način održavamo vezu sa Kur’anom kao Allahovom objavom i brinemo se da bude sačuvana do Sudnjega dana. Međutim, mi muslimani, kao sljedbenici Kur’ana, moramo znati da nam je Kur’an prvenstveno objavljen kao uputa, koju trebamo čitati i izučavati, kako bismo razumjeli njene upute i propise i kako bismo, živeći Kur’an, zadobili Allahovo zadovoljstvo i Njegov vječni Džennet.
Zašto govoriti o razumijevanju Kur’ana
• Kur’an je osnova i temelj cjelokupne vjere islama i uz Kur’an se postiže uspjeh na oba svijeta. Kur’an je, kako smo prethodno kazali, poslan da se prema njemu postupa i živi, a kako da živimo prema Kur’anu kada ne poznajemo i ne razumijemo njegove upute i propise?
Oni koji samo uče, recitiraju i pamte Kur’an, a ne postupaju prema njegovim uputama i propisima, poput su onih kojima je vladar poslao upute, savjete, naredbe i upozorenja u kojima ih upozorava na opasnost od neprijatelja, a oni, umjesto da poslušaju upute i ozbiljno shvate upozorenja, uzeše veličati vladarevo pismo i počeše ga memorisati, te krenuše baš onim putem na koji ih je vladar upozoravao i tako svi stradaše.
• Nerazumijevanje Kur’ana ustvari je nestajanje znanja o njemu i njegovo podizanje sa Zemlje. Ebu Derda, radijallahu anhu, rekao je: “Jednom prilikom bili smo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, kad on iznenada podiže pogled prema nebu i reče: ‘Ovo je vrijeme kada će znanje biti oduzeto ljudima, tako da oni od znanja ništa neće moći zadržati.’ Zijad b. Lebid el-Ensari upita: ‘Kako da bude oduzeto od nas, a mi čitamo Kur’an? Tako mi Allaha, mi ćemo ga čitati i učiti, a učit ćemo ga i svojim suprugama i svojoj djeci.’ On mu reče: ‘Majka te nemala, Zijade! Ja sam te smatrao jednim od učenjaka Medine. Evo, Tevrat i Indžil kod židova i kršćana, pa kakve koristi imaju od toga?’” Džubejr je rekao: “Sreo sam Ubadu b. Samita i upitao ga: ‘Zar nisi čuo šta govori tvoj brat Ebu Derda?’ Obavijestio sam ga šta je Ebu Derda rekao, a on mi reče: ‘Istinu je rekao Ebu Derda. Hoćeš li da ti kažem šta će se prvo od znanja podići? Skrušenost. Skoro da je došlo vrijeme da uđeš u džamiju u džemat, a da u njemu ne možeš vidjeti nijednog skrušenog čovjeka.’” (Tirmizi, hasen-garib, Darimi, Ibn Madža i Ahmed)
Nestanak znanja biva onda kada nestane onih koji će ga živjeti i prakticirati i koji će ga ispravno razumjeti. Ko ne postupa prema onome što zna, od njegovog znanja nema nikakve koristi. Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, obavijestio nas je da će među ljudima nestati znanja, iako će njegova osnova biti prisutna među njima.
• Velika nagrada za onoga ko razumije Kur’an. Ukba b. Amir el-Džuheni rekao je: “Dok smo jednom bili na sofi, među nas dođe Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upita: ‘Ko će od vas otići do Bathana ili Akika i uzeti dvije vrsne deve?’ Prisutni rekoše: ‘Svi bismo mi, Allahov Poslaniče, otišli.’ On tada reče: ‘Da neko od vas svaki dan ode do džamije i nauči (značenje) dva ajeta iz Allahove Knjige, bolje mu je nego dvije deve, a ko nauči tri, bolje mu je nego tri deve i sve tako redom.’” (Muslim)
Znanje samo po sebi je časno i jedno od navrednijih djela, a razumjeti i spoznati Allahov govor, sigurno je najčasnije znanje.
• Ispravno razumijevanje Kur’ana uzrok je jedinstva i bliskosti muslimana, dok je nerazumijevanje Kur’ana uzrok razilaženja, razdora i nejedinstva. Ibrahim et-Tejmi rekao je: “Jednom se Omer, radijallahu anhu, osamio i sam sa sobom počeo pričati: ‘Kako da se ovaj ummet raziđe, a jedan im poslanik i jedna im kibla?’ Potom je poslao po Ibn Abbasa, radijallahu anhu, i upitao ga: ‘Kako da se ovaj ummet raziđe, a jedan im poslanik i jedna im kibla?’ Ibn Abbas mu je odgovorio: ‘Vladaru pravovjernih! Nama je objavljen Kur’an i mi smo ga učili i znali smo u vezi s čim i radi čega je objavljen. A nakon nas doći će ljudi koji neće znati zbog čega je objavljen i oni sami će o tome imati svoja mišljenja, a kada svako od njih bude imao svoje mišljenje, razići će se, a kada se raziđu, tada će se i sukobiti.’” (El-Muvafekat, 4/147)
• Ko okrene glavu od izučavanja i razumijevanja Kur’ana, Allah će ga iskušati da se potpuno okrene od Objave i usmjeri nečemu sasvim drugom. Kome dođe jasno znanje i on okrene od njega glavu, on se tada neminovno okreće neznanju i zabludi. Uzvišeni je Allah o jevrejima rekao: “A kada im je došao Poslanik od Allaha da potvrdi istinitost onoga što oni od znanja (Objave) imaju, jedna skupina od onih kojima je data Knjiga, za leđa svoja Allahovu Knjigu (Kur’an) odbaciše, kao da je ne poznaju i povedoše se za onim što su šejtani u vrijeme Sulejmanove vladavine lažno kazivali” (El-Bekara, 89). Kada su židovi okrenuli glavu od Kur’ana, iako su dobro znali opis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao što svoju djecu znaju, Allah ih je iskušao pa su počeli slijediti najlažniju i najbezvredniju knjigu, ono što su šejtani lažno kazivali u vrijeme Sulejmanove vladavine.
Kur’an je olakšan ljudima i za pamćenje i za razumijevanje
Uzvišeni je Allah rekao: “Mi smo, zaista, Kur’an za pouku olakšali, pa ima li iko ko bi pouku uzeo!” (El-Kamer, 17). Uzvišeni je Allah, zaista, ljudima olakšao da pamte, uče i razumiju kur’anske ajete i poruke, i da ih prakticiraju u svom svakodnevnom životu. Razumijevanje Kur’ana nije samo privilegija učenih ljudi (uleme), nego svaki musliman ima svoj udio u razumijevanju Kur’ana, shodno tome koliko mu je Allah olakšao i koliko mu je podario znanja i spoznaje. Kur’anska naredba da se Allahova Knjiga uči, izučava i razumije, te da se postupa po njoj, upućena je svim ljudima.
Ibn Abbas je rekao: “Tri su vrste razumijevanja Kur’ana: ono što Arapi znaju iz svoga jezika, ono što niko ne bi smio da ne zna, ono što znaju samo učeni, a postoji i ono što samo Allah zna.”
Ono što niko ne bi smio da ne zna jesu jasni kur’anski ajeti koji govore o jasnim kur’anskim propisima, naredbama i zabranama, halalu i haramu, kao i jasnim porukama i poukama.
Pored ovog osnovnog znanja, u Kur’anu ima znanja, tajni i riznica do kojih može dospjeti samo vrsna ulema i oni koji su upućeni duboko u znanje o Kur’anu.