Menu

Kalendarom zdravlja kroz maj i juni

Pripremila Nurmina Strika
Tema Naše zdravljeČitanje 4 minute

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kao i mnogobrojna udruženja (vladina i nevladina) na naše kalendare uvrstili su određene događaje koji su kreirani s ciljem podsjećanja na određena stanja, bolesti, aktivnosti, a sve s ciljem ukazivanja na postojanje određenih kategorija i poboljšanja kvaliteta života unutar istih. Idući hronološki kroz maj i juni, imamo ni manje ni više nego jedanaest takvih događaja. Pa, krenimo redom: 5. maj – Međunarodni dan babica, 10. maj – Međunarodni dan tjelesne aktivnosti, 12. maj – Međunarodni dan (medicinskih) sestara, 14. maj – Euromelanoma dan; 28. maj – Međunarodni dan multiple skleroze (MS), 31. maj – Svjetski dan nepušenja (WHO); 5. juni – Svjetski dan okoliša, 8. juni – Svjetski dan oboljelih od tumora mozga, 14. juni – Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi, 26. juni – Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droga.


Ne umanjujući značaj nijednog od navedenih datuma, a i ne glorificirajući neki naročito, ipak odlučujem u ovom broju pisati o 14. junu, u čast svih dobrovoljnih davalaca krvi čijom se zaslugom svaki dan spašavaju mnogobrojni životi.

Samu definiciju dobrovoljnog darivanja krvi odredilo je Međunarodno udruženje transfuziologa (ISBN), Međunarodni Crveni križ (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Evropsko vijeće (Council of Europe), i kao takva prihvaćena je u svim zemljama svijeta.

Prvi Svjetski dan davalaca krvi obilježen je 14. juna 2004. godine, a godinu kasnije na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije ministri zdravstva iz cijelog svijeta jednoglasno su dali izjavu o podršci dobrovoljnim, neplaćenim davaocima krvi. Donijeli su rezoluciju kojom su 14. juni proglasili Svjetskim danom davalaca po nobelovcu dr. Karlu Landsteineru, rođenom 14. juna 1868. godine, koji je razvio sistem određivanja krvnih grupa. Cilj obilježavanja ovog dana jeste podizanje svijesti o potrebi za sigurnom krvlju diljem svijeta i ohrabrivanje pojedinaca da redovno doniraju krv, kako bi krv bila dostupna za sve kojima je potrebna.

Krv je naš organ, kao što su to bubrezi ili jetra. Organizam odraslog čovjeka sadrži 4,5 do 5,5 l krvi. Osnovna funkcija krvi je opskrba tkiva kisikom i hranjivim tvarima te odstranjivanje ugljičnog dioksida i svih metaboličkih produkata. Krv, odnosno krvne stanice, proizvodi koštana srž. Sastoji se od krvnih stanica (eritrociti, trombociti i leukociti) i krvne plazme, koja čini tekući dio krvi i sastoji se od vode, ugljikohidrata, masti, bjelančevina, hormona, minerala i vitamina.

Dobrovoljni davalac krvi je svaka zdrava osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dobrovoljno te ne dobiva zauzvrat ni novac ni neki drugi oblik nadoknade koji bi bio zamjena za novac. Samo zdrava osoba može biti davalac krvi. Muškarci mogu dati krv do četiri puta godišnje s razmakom između davanja od tri mjeseca, dok žene mogu dati krv do tri puta godišnje s razmakom između davanja od četiri mjeseca.

Osobe koje redovno daruju krv su najsigurniji izvor krvi jer se smanjuje rizik od infekcija koje se mogu prenijeti transfuzijom, poput HIV-a ili hepatitisa.

Krv nije moguće proizvesti na umjetni način. Jedini izvor je čovjek – darivatelj krvi. Ne treba zaboraviti da, kada nama ili našim najbližima zatreba krv, svi smo ovisni o dobrovoljnim davaocima krvi. A opet, svako od nas može spasiti nečiji život uz samo jedan utrošeni sat vlastitog vremena. Dobrovoljni davalac krvi aktivan je faktor u liječenju bolesnika. On je spona između zdravog dijela društva i onih kojima je potrebna pomoć. Darivanjem krvi povezujemo se u naizgled nevidljivoj, ali snažnoj mreži solidarnosti i čovječnosti i svojim malim gestom spašavamo nečiji život.

Krv se može dati prilikom organiziranih akcija darivanja krvi ili u transfuzijskim ustanovama u gradu u kojem živite. Darujte krv – spasite život!