Menu

Kur'ansko znanje i spoznaja -- osnova pozitivnih promjena

Tema Kur'anČitanje 9 minuta

Stranice Mushafa koje svakodnevno iščitavamo jesu listovi na kojima su ispisane riječi našeg Gospodara koje nas svaki put uvode na nove stepene znanja i razmišljanja. Koliko god dugo življeli i čitali, Kur'an nam nudi novi segment znanja kojeg u prethodnom učenju nismo bili svjesni. Kur'an ima 30 džuzova, 114 sura i 6.236 ajeta, po metodologiji učenjaka Kufe u brojanju ajeta.


Od toga su:

-- 1000 ajeta naredbe;

-- 1000 ajeta zabrane;

-- 1000 ajeta obećanja;

-- 1000 ajeta prijetnje;

-- 1000 ajeta kazivanja o prošlim narodima;

-- 1000 ajeta različite pouke i primjeri;

-- 500 ajeta su pitanja halala i harama;

-- 100 ajeta su dove;

-- 66 ajeta su derogirani i derogirajući ajeti.

(Dr. Vehba ez-Zuhajli, Et-Tefsirul-mujesser fil-akide veš-šeria vel-menhedž, 1/42)

Potrebno je napomenuti da u strukturiranju broja ajeta po temama, određeni ajeti, zbog obuhvatanja više različitih tematskih cjelina, navedeni su više puta, pa je zbir ajeta po temama na prvi pogled veći od ukupnog zbira ajeta, a razlog je upravo to što jedan ajet nekada obuhvati i deset različitih oblasti, pa je time ubrojan više puta.

Tri načina kur'anske spoznaje

Kur'an nas upućuje na to da u procesu saznavanja i učenja postoje tri načina spoznaje:

Ilmul-jekin. Ovaj način predstavlja znanstvenu spoznaju ili znanstveno ubjeđenje, kao što kaže Uzvišeni: "Ne valja tako, neka znate pouzdano." (Et-Tekasur, 5)

Ajnul-jekin. Ovaj vid predstavlja očiglednu spoznaju koju čovjek doživi gledajući je svojim očima, kao što kaže Uzvišeni o Džehennemu: "I još jednom, doista ćete ga vidjeti očigledno." (Et-Tekasur, 7)

Hakkul-jekin. Ova spoznaja predstavlja najveći vid ubjeđenja i spoznaje koju čovjek doživi svojim srcem i ostalim čulima, kao što kaže Uzvišeni: "Sama je istina, zaista, sve ovo." (El-Vakia, 95)

U tom smislu Ibn Kajjim, rahimehullah, kazao je: "Razlika između spomenutih vrsta spoznaje jeste kao primjer čovjeka koji te obavijesti da posjeduje med i ti u u njegove riječi ne sumnjaš, zatim kada ti pokaže svoj med, tvoje ubjeđenje se poveća zato što si ga vidio svojim očima. A tek kada svojim ustima okusiš taj med, ubjeđenje dostigne najveći stepen. Slično ovom primjeru jeste i naša spoznaja o Džennetu, jer dok smo na dunjaluku, ta spoznaja je znanstvena spoznaja (ilmul-jekin) pa kada se Džennet na ahiretu približi bogobojaznima i vide ga svojim očima, i kada se Džehennem primakne grešnicima, to će predstavljati očiglednu spoznaju (ajnul-jekin), a kada džennetlije uđu u Džennet, a džehennemlije u Džehennem, tada će svako od njih doživjeti najveći vid spoznaje i ubjeđenja, a to je hakkul-jekin. (Medaridžu-salikin, 2/380)

Kur'an je najbolja duhovna hrana

Ako bismo duhovnu komponentu čovjeka opisivali analogno fizičkoj, doći ćemo do zaključka da je duhovna hrana ključna za održavanje psihičkih, prije svega intelektualnih procesa. Šejhul-islam Ibn Tejmijja rekao je: "Nisam vidio ništa da hrani um i dušu, čuva tijelo i garantuje sreću više od stalnog gledanja u Allahovu Knjigu. Zato veži svoje srce za Kur'an i osjetit ćeš bereket i blagoslov. Uzvišeni Allah objavio je: 'Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je...' (Sad, 29)."

Katada, rahimehullah, rekao je: "Ko sjedne s Kur'anom u rukama ne može biti a da ne bude ili na dobitku ili na gubitku", a zatim je proučio ajete: "Mi objavljujemo u Kur'anu ono što je lijek i milost vjernicima, a nevjernicima on samo povećava propast." (El-Isra, 82)

Ostaje li Kur'an u tvom srcu?

Moć pamćenja nije ključni faktor u učenju Kur'ana napamet, ključno je da li je Allah dozvolio da Kur'an boravi u tvom srcu ili ne. "A da hoćemo, Mi bismo učinili da iščezne ono što smo ti objavili." (El-Isra, 86)

Posljedice lošeg odnosa prema kur'anskom znanju

"Kao pas" i "kao magarac" dvije su od najtežih usporedbi koje nalazimo u časnom Kur'anu, a obje se odnose na nosioce znanja. Prva se odnosi na onog ko se ovom svijetu prikloni i za strastima povede odbacujući dokaze koji mu od Allaha dođu: "Njegov slučaj je kao slučaj psa..." (El-A'raf, 176). Druga usporedba odnosi se na onog ko odbije da znanje primijeni i po njemu radi: "Oni kojima je naređeno da prema Tevratu postupaju, pa ne postupaju, slični su magarcu koji knjige nosi." (El-Džumua, 5)

Šta je to korisno znanje?

Znate li šta predstavlja korisno znanje? Velikan ovoga ummeta imam Zehebi, rahimehullah, kazao je: "To je ono što je objavljeno u Kur'anu, a to je objasnio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, riječima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: "Ko napusti moj sunnet, taj ne pripada meni." Imajući to u vidu, svaki musliman i muslimanka treba da se posvete razumijevanju Allahove Knjige, da izučavaju hadiske zbirke Buharija i Muslima, Nesaija, Nevevijev Rijadus-salihin i El-Ezkar. To će svakom muslimanu donijeti spas i uspjeh! Usto, ne smiju sebi dozvoliti da padnu pod utjecaj razmišljanja pobožnjaka iz reda filozofa, ili da se povedu za postupcima i riječima isposnika i onih koji su se povukli u samoću... Svako dobro nalazi se u slijeđenju jedine ispravne vjere. Allahu naš, usmjeri nas ka Svomu Pravom putu! (Zehebi, Sijeru a'lamin-nubela, 14/276)

Islam se temelji na Kur'anu, sunnetu i spoznaji

Prije nego što progovorimo, potrebno je da spoznamo! Najviše pometnje u zajednici unosi govor bez znanja i spoznaje. Veliki hanefijski učenjak Ibn Ebu el-Izz el-Hanefi, rahimehullah, kazao je: "Kako može govoriti o temeljima vjere onaj ko ih ne preuzima iz Kur'ana i sunneta, već iz mišljenja drugih?! Takav tvrdi da ih uzima iz Allahove Knjige a da ne crpi komentar iz hadisa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti ga razmatra, niti obraća pažnju na ono što su rekli ashabi i oni koji ih slijede po dobru. To je do nas preneseno od povjerljivih osoba koje su kritičari odobrili. Oni nisu prenijeli samo tekst Kur'ana, nego su prenijeli i tekst i značenje. Nisu se podučavali Kur'anu kao što se djeca podučavaju, nego su se učili i tim značenjima. Ko ne slijedi njihov put i govori po svom mišljenju i po onome što smatra da je Allahova vjera, ne preuzimajući to iz Kur'ana i sunneta, grešnik je pa makar bio i u pravu!" (Šerhul-akidetit-Tahavijja, str. 212)

Kur'an liječi srca

Prva bolest spomenuta u Kur'anu -- bolest srca, spomenuta je u drugoj suri: "Njihova srca su bolesna..." (El-Bekara, 10), a posljednja je zavist u pretposljednjoj suri: "I od zla zavidnika kada zavidi" (El-Felek, 5). A posljednje što je spomenuto u Kur'anu jesu šejtanska došaptavanja -- vesvese, tj. ono što dolazi do srca a da se ne čuje.

Ibn Džuzej kaže: "Prvo s čim šejtan počne jesu došaptavanja vezana za vjerovanje, pa ako u tome ne uspije, onda čovjeku učini ibadete teškim. Ukoliko ni u tome ne uspije, onda mu u srce ubaci rijaluk (da čini ibadet i da voli da ga drugi vide i čuju kako je pobožan) da mu tako uništi djela. Ako u svemu tome ne uspije, onda on čovjeku u srce ubaci da se sebi divi i da smatra kako ima dovoljno dobrih djela. Iz toga se izrodi zavist, mržnja i ljutnja, pa čovjek počne činiti najružnija djela i vrati se u najgore stanje." (Teshil, 2/631)

Vrijednost posljednje dvije kur'anske sure

Ukba b. Amir, radijalalhu anhu, kazuje: "Rekoh: 'O Allahov Poslaniče, poduči me bilo kojem ajetu iz sure Hud i bilo kojem ajetu iz sure Jusuf!' Tad Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: 'O Ukba, sine Amirov, ti uistinu nećeš učiti suru koja je draža Allahu i kod Njega djelotvornija od sure Kul euzu bi Rabbil-felek. Stoga, ako možeš da te ne mimoiđe u namazu, ti tako i postupi." U drugoj verziji navodi se da je Ukba b. Amir, radijalalhu anhu, rekao: "Pratio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dok je on jahao. Stavio sam svoju ruku na njegovu nogu i rekao: 'O Allahov Poslaniče, poduči me suri Hud i suri Jusuf!', a on reče: 'Ti nećeš učiti ništa što je kod Allaha djelotvornije od sura Kule euzu bi Rabbil-Felek i Kul euzu bi Rabbin-nas." (Hadis je sahih, a bilježe ga imami Nesai br. 952, i Ibn Hibban br. 1842)

Gospodaru, pomozi nas u spoznaji Tvoje Knjige i u spoznaji sunneta Tvoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem! Amin!