Objesio se mladić, djevojka sebi oduzela život, digao ruku na sebe -- naslovi su koje svakodnevno čitamo u novinskim člancima, na društvenim mrežama, portalima... Sve su učestaliji slučajevi samoubistva kao zadnjeg čina depresije, mentalne nestabilnosti, životnog besmisla i sl. U Bosni i Hercegovini povećana je koncentracija samoubistava, a posebno brinu informacije koje nam otkrivaju da je riječ o veoma mladim osobama. Osobe se prije odluče na oduzimanje vlastitog života nego na to da se izbore sa problemima i poteškoćama koji su nezaobilazni faktor života. Nema osobe da nema problema ili iskušenja, samo se ljudi razlikuju po tome kako će te probleme podnijeti i koliko su mentalno jaki da im se suprotstave.
Važnost brige o mentalnom zdravlju
U današnjem vremenu veliki izazov predstavlja izboriti se sa problemima mentalnog zdravlja, kao i pomoći drugima kod kojih je ugrožena takva vrsta zdravlja. Medijska atmosfera koja se kreira u Bosni i Hercegovini uveliko utječe na mentalno zdravlje. Negativnosti koje se svakodnevno plasiraju stvaraju kod ljudi pesimistične slike u kojima se krivac uglavnom traži na političkoj sceni. Negativno izvještavanje o ljudima koji imaju problema sa bilo kojom vrstom mentalnog zdravlja može imati utjecaja na iste ili pak na druge osobe.
Pojam mentalnog zdravlja
Mentalno zdravlje dio je integralnog zdravlja, što je vidljivo iz definicije zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije, gdje se kaže da "zdravlje predstavlja kompletno tjelesno, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti". Mentalno zdravlje definira se kao izgrađen kapacitet svake osobe da se nosi sa svakodnevnim stresom i da može produktivno raditi i doprinositi svojoj zajednici. ("Mentalno zdravlje", u: Etičko izvještavanje o mentalnom zdravlju, grupa autora)
Izgradnja i očuvanje mentalnog zdravlja proces je koji se odvija kroz sve faze čovjekovog života. Već od odabira supružnika mi brinemo za budućnost naše djece. Sve ono što majka radi u toku trudnoće odražava se na dijete, pozitivno ili negativno, zavisi do svakog pojedinačnog slučaja. Naprimjer, "majčino loše zdravlje i slaba prehrana, pušenje, zlouporaba alkohola i droga, stres i vrlo zahtjevan fizički rad može imati negativan učinak na razvoj fetusa i kasnije životne ishode". (Mentalno zdravlje u zajednici, urednici: Dolores Britvić, Slađana Štrtkalj Ivezić)
Kasnije tokom socijalizacije u školskim danima dijete se susreće sa školskim znanjima i učiteljima kao autoritetima i sa školskim kolegama, a sve to utječe na njegov mentalni razvoj. Čak i kada se pruži kvalitetan porodični odgoj dijete se suočava sa izazovima koje otkriva u svom okruženju. Škola može pružiti širok spektar informacija, bitnih i nebitnih, ali odgojna dimenzija nije dovoljno zastupljena. Svako dijete ponaosob u školu donosi svoj kućni odgoj.
Teme koje obuhvata mentalno zdravlje
Mentalno zdravlje obuhvata spektar tema poput: depresija, anksioznost, različite vrste poremećaja, stigma, mentalna higijena, psihologija, stres, trauma, poremećaj raspoloženja, kao i medijsko izvještavanje o mentalnom zdravlju koje uveliko utječe na druge subjekte.
Definirat ćemo još samo jedan od pojmova koji je vezan za mentalno zdravlje, a to je stigma. Navodi se da je stigma "pojam koji se odnosi na etiketiranje drugih osoba različitim i inferiornim. Podrazumijeva osjećaj srama i bezvrijednosti koji se odnosi na stigmatiziranu osobu. Posljedica stigme je izbjegavanje, pa čak i izbacivanje iz društva. Može se opisati kao oblik društvenog nadzora ili izostavljanja manjina iz određenih konkurentnih područja, koje funkcionira kao oblik nematerijalne kontrole nad skupinom ljudi s poremećajima mentalnog zdravlja". ("Stigma", Vesna Švab u: Mentalno zdravlje u zajednici)
Mentalna higijena
Uglavnom sve stvari imaju svoje uzroke, zašto se odvijaju na spomenuti način, a nakon toga slijede posljedice, bilo pozitivne ili negativne. Tokom odrastanja dijete je prepušteno roditeljima, zajednici, školi, ali moglo bi se reći i zapušteno od istih kategorija. Međutim, kada dođe u doba odgovornosti, onda je njegovo učestvovanje u kreiranju mentalne slike njegovog zdravlja učestalije, pa što vrijeme više prolazi, i samostalnije. Čovjek tada sam izabire šta će raditi, gledati, čitati i sve ostalo. I kao što postoji svakodnevna higijena koja održava čovjeka čistim, ugodnim mirisom pristupačnim za svijet oko sebe, tako postoji i mentalna higijena koja čovjeku pruža zdravo mentalno rasuđivanje. Razvrstavanje dobrog sadržaja od spama, bitnih informacija od nebitnih, prisustvovanje i druženje sa ljudima zdravog rasuđivanja neke su od odlika mentalne higijene. Ako čovjek pažljivo odvaja događaje, situacije i informacije koje mu naviru, to su veće šanse da očuva svoje mentalno zdravlje. Kao i kod fizičkog zdravlja, tako je i ovdje preventiva jedan od najboljih lijekova: Bolje spriječiti nego liječiti.
U hadisu koji prenosi Ebu Hurejra, radijallahu anhu, spominje se da Uzvišeni Allah Svoga evliju posebno štiti i spomenut je način kako se do toga dolazi -- predanošću Uzvišenom Allahu obavljanjem prvotno farzova, a potom nafila. Kada osoba to dostigne, onda slijedi ono što se nalazi u nastavku hadisa: "Moj će Mi se rob ustrajno približavati nafilama pa ću ga zavoljeti, a kada ga zavolim, postat ću sluh njegov, kojim sluša, vid njegov, kojim gleda, ruka njegova, kojom radi, noga njegova, kojom hodi. Ako Me upita, dat ću mu, a ako od Mene zaštitu zatraži, doista ću mu je pružiti" (Buhari, 6502). Ovaj nam hadis otkriva da će Allah voditi čovjeka kroz njegov život onda kada se čovjek izgradi kao ličnost obavljajući ono što mu je naređeno.
Ne mogu svi ljudi dostići stepen evlija, ali nam ovaj hadis, kao i mnogi drugi, mogu biti primjer kako očuvati svoje mentalno zdravlje. Da bi naš um bio čist, treba ga prepustiti da bude vođen svim onim pozitivnim osobinama i elementima kojima je Uzvišeni Allah zadovoljan. Čovjekove misli moraju hvatati pozitivne iskre, a one će dolaziti samo ako radimo pozitivne stvari. Teško je da se čovjek konstantno pretvara pred svim ljudima, on ispoljava većinu onoga čime su opterećene njegove misli. Ako svoje misli "zaposli" pozitivnim razmišljanjima, i njegova će djela biti pozitivna. U tom kontekstu je bitna i prethodno spomenuta mentalna higijena, jer čovjekove misli su skup svega onoga što mu se dešava u životu. U svemu tome najprije treba da vodi računa o tome s kim se druži birajući ljude koji imaju izgrađenu moralnu dimenziju i spretno se nose sa izazovima života, kako bi se oplemenio njihovim znanjem i djelovanjem. Mnogi učenjaci govorili su o tome koliko je čovjekovo društvo bitno, okruženje i u tom kontekstu poznata je narodna izreka: S kim si takav si!, kao i hadis poslanika Muhammeda: "Čovjek je na vjeri svog prisnog prijatelja", pa je tako i kuća do koje se nalazi dobar komšija vrednija od kuće onoga koji uznemirava komšije i tako dalje. Kada je riječ o mentalnoj higijeni, čovjek može voditi računa o njoj ili je zapostaviti, izučavajući određene nauke, zanimanja, čitajući svakodnevne vijesti, prateći društvene mreže i slično. Ako mu mozak konstantno bude zauzet sivilom, i njegovo mentalno zdravlje bit će narušeno, ali ako se trudi da prati pozitivne vijesti, dešavanja, da prisustvuje druženjima i javnim izlaganjima koja imaju za cilj afirmisati pozitivne vrijednosti, njegova mentalna higijena ostat će čistom. Još je mnoštvo faktora koji utječu na to da li će čovjek biti mentalno zdrav ili ne, a o tome ćemo nekom drugom prilikom.
Islamska perspektiva mentalnog zdravlja
Izraze koji se koriste u savremenom rječniku mentalnog zdravlja prepoznajemo u kur'ansko-hadiskoj terminologiji. Kada ne bismo znali nijednu frazu koja se odnosi na mentalno zdravlje, nijedan pojam, niti definiciju, a pridržavali se postulata islama, naše mentalno zdravlje bilo bi čisto, ili bolje rečeno, bilo bi čisto onoliko koliko bismo bili dobri muslimani. Međutim, mnogi muslimani, a još više je to uočljivo za ljude kod kojih nema duhovnosti, koji su otuđeni od bilo kakve vjere, a posebno islama, imaju problema sa mentalnim zdravljem. To je tema koju je potrebno aktualizirati na način da se ljudi individualno obrazuju o tome i da prepoznaju one ljude koji imaju mentalnih problema i koji su veoma depresivni, pa da im pomognu vođeni znanjem koje su stekli. Ponekad je i lijepa riječ, osmijeh, dovoljan da se osoba oraspoloži. A posebno kada nekog nazovemo, odemo kod nekog, onda ta osoba zna da vrijedi, da je nekom stalo da provodi vrijeme s tom osobom. Pišući ove rečenice naviru mi primjeri našeg plemenitog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u čijem se društvu niko nije osjećao manje vrijednim. Dapače, ashabi bi pomišljali da upravo svakog od njih ponajviše voli, što je odraz usmjeravanja pažnje ka svakom pojedincu. Shvatao je ljude kao živa bića koja imaju svoje dostojanstvo, davao im je ono najvrednije što je imao, a to je vrijeme. Jednako je pazio na osjećanja mlađih i na osjećanja starijih, kao i na sve posebne kategorije društva. A, kako i ne bi kada je poslan kao milost svim svjetovima!
Najveća duhovna terapija jeste učenje Kur'ana, zikra, traženje smiraja i spasa u okrilju bilo kakve pozitivne konekcije usmjerene prema Allahu, džellešanuhu, međutim...
Najlakše je doći s pričom o tome kako se mi trebamo vratiti Allahu, Kur'anu i sunnetu Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako trebamo povećati svijest o Allahovom nadzoru, očistiti srca, raditi dobra djela, što više ibadeta obavljati i slično tome, što je u suštini i tačno, međutim u praksi imamo nešto drugačiju situaciju. Ne želimo reći da ljude ne trebamo pozivati da se snagom svoje vjere bore protiv mentalnih bolesti, jer kada im se obraćamo frazama koje su navikli da stalno slušaju, prelaze im u naviku i ostaju ravnodušni prema njima. Zavisno od situacije, potrebno je upotrebljavati drugačije pristupe po islamskim postulatima kako bi se ostvario isti rezultat. Također, potrebno je ljudima ponuditi konkretna rješenja za konkretne probleme s kojima se ljudi suočavaju u domenu mentalnog zdravlja.