Najzastupljenija od ovih posljedica je procentualno povećavanje stope nezaposlenosti jer od nadmetanja sa muškarcima u funkcijama koje su izrazite u njihovom domenu proizlazi nezapošljavanje određenog broja sposobnih muškaraca. Osim toga, ženino miješanje sa muškarcima na poslu razlog je za opadanje društvenog morala i rasprostranjenost sumnjivih, nedozvoljenih veza u društvu, dodajući tome okretanje žene od svoga zakonitog supruga i ispoljavanje mržnje prema njemu, jer ona na poslu vidi onoga koji "cijeni njenu ličnost i pamet", što neizbježno vodi ka nazadovanju i raspadu društva.
Allahova mudrost i odredba je htjela da žena bude stvorena od iskrivljenog Ademovog, alejhis-selam, rebra (Buhari, 3153). Zajedno sa Ademom živjela je u Džennetu: "I Mi rekosmo: 'O Ademe, živite, ti i žena tvoja, u Džennetu i jedite u njemu koliko god želite i odakle god hoćete, ali se ovom drvetu ne približujte pa da sami sebi nepravdu nanesete!" (prijevod značenja El-Bekare, 35), sve dok ih šejtan nije izveo iz njega: "I šejtan ih navede da zbog drveta posrnu i izvede ih iz onoga u čemu su bili. 'Siđite!' – rekosmo Mi – 'jedni drugima ćete neprijatelji biti, a na Zemlji ćete boraviti i do roka određenoga živjeti!'" (prijevod značenja El-Bekare, 36). Tada je počela historija čovječanstva na Zemlji. Na samom početku njegovog nastajanja sva moguća vlast i uprava bili su u rukama muškarca. U tom periodu ženina preokupacija uglavnom se odnosila na kućne poslove, rađanje i odgoj djece. Nakon postepenog ljudskog napretka dolazi i do određenog poboljšanja za ženu, izraženom u njenom poštovanju od strane muškarca kao člana zajednice. Sa društvenog aspekta nekada je žena bila samo "predmet" kojom se naslađuje, a nekada je bila poglavar svog plemena ili skupine, a nekada je bila odgovorna za opskrbljivanje hranom svoje porodice (Zejdan Abdul-Baki, El-Mer'etu bejne ed-din vel-mudžteme'a). Naravno, sve su to bile djelimične uloge i prava. Iako je bilo pozitivnog, ipak je mnogo više bilo negativnog, i na ženu ili žensko dijete nikada nije gledano istim očima kao na muškarca. Tek nakon dolaska i širenja islama, po prvi put u svojoj historiji žena ostvaruje potpuna prava i postaje u potpunosti ravnopravna sa muškarcem. Njezina prava kojih je do tada bila lišena, islamom su postala dostupna: nije više prodavana poput najjeftinije robe, stekla je pravo na svoj imetak, nasljedstvo, postala je supruga – kraljica u svojoj kući, poštovana majka, zaštićena sestra u vjeri zbog čije mahrame i hidžaba su vođeni ratovi. Tako je bilo tokom duge historije islama sve dok nije došlo do slabljenja islama u srcima njegovih nosioca pa je iznenadna ''emancipacija'' obuhvatila i muslimansku ženu koja je poželjela da i ona, poput moderne zapadne žene Evrope i Amerike, bude potpuno ''ravnopravna'' sa muškarcem, iako možda ni sama u suštini ne shvata stvarno značenje tih riječi, koje tako često čuje iz usta "dušebrižnika" svih vrsta, u većini sredstava informiranja. Ponavljajući ove riječi, muslimanska žena postala je kopija zapadne žene u većini sfera ljudskoga života. Jedna od ovih negativnosti koje je muslimanka svesrdno prihvatila odnosi se na zapošljavanje i rad van kuće. Stoga ćemo ovaj put pisati o šerijatskom stavu o zapošljavanju i radu muslimanke van njene kuće, odnosno da li se to smatra željenom ravnopravnošću sa muškarcima, kako to žena misli, ili je to neželjena uloga koju bi mnoge žene voljele izbjeći. Drage moje sestre, odgovor na ovo pitanje prepuštam vama.
Osnova ženinog boravka
Allah, subhanehu ve te'ala, stvorio je mnoga stvorenja i svakom stvorenju podario određenu ulogu koju treba da izvršava tokom života na Zemlji i u toj ulozi nijedno drugo stvorenje ne može ga zamijeniti. Ovu životnu sintezu biolozi nazivaju prirodna ravnoteža i ukoliko se ona naruši dolazi do neželjenih posljedica u životu na Zemlji. U tom biološkom procesu Allah je ljudskom biću podario najbolju i najvišu ulogu, a to je da Mu robuje: "Džinne i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju." (Prijevod značenja Ez-Zarijat, 56) Zbog ženine tjelesne konstrukcije i obaveza koje joj je odredio Onaj koji najbolje zna, osnova ženinog boravka je njena kuća. U nizu ajeta kojim se odgajaju majke pravovjernih, Allah bio s njima zadovoljan, a i sve ostale muslimanke, objavljeno je: "U kućama svojim boravite" (prijevod značenja El-Ahzab, 33). Shodno ovoj naredbi, osnova ženinog boravka je njena kuća iz koje neće bespotrebno izlaziti, "jer je kuća prirodno mjesto na kojem se u potpunosti mogu ispuniti sve funkcije ženstvenosti, kao što njen boravak u kući štiti funkcije ženstvenosti i udaljava ženu od smutnje. Obezbijedit će joj harmoniju i ljepotu, okružit će je ugođajem, duševnom i psihičkom smirenošću i svim ostalim što će joj omogućiti pripremljenost za što bolje obavljanje njenog 'posla' koji se sastoji od uobičajenih kućnih poslova, odgajanja djece i služenja muža". (''Amelul-mere'ti bejnel-hurijjetil mez'umeti ve kujudid-dini'')
Muslimankina životna uloga
Zbog ženine tjelesne i psihičke konstrukcije, islam joj je kao glavnu "ulogu" dodijelio rađanje i odgajanje generacija koje će nositi poslanicu islama i biti jednim od razloga napretka i snage islamskog ummeta na svim poljima. Čitajući plemenite hadise možemo zapaziti da je većina hadisa koji se tiču žene specifična po tome što podstiču ženu na ulogu kao supruge, majke i odgajateljice. Ni Kur'an nije zanemario ovu veličanstvenu ulogu spominjući majku u brojnim ajetima. Ovo je dokaz da islam kao vjera podstiče ženu da pridaje pažnju svojoj osnovnoj ulozi zbog koje je stvorena, ulozi koja joj je donijela nagradu i poštovanje. Znajući težinu svoga ''zadatka'', muslimanske majke su se u prošlosti u potpunosti posvećivale toj ulozi žrtvujući sebe, svoj imetak i vrijeme kako bi tu svoju obavezu izvršile na najbolji način. Zato u prošlosti tako često nailazimo na velike islamske učenjake poput Ahmeda ibn Hanbela, Šafije, Ibn Tejmijje, Rebi'a er-Reja, Ebu Hanife, Ibn Kajjima i ostalih, dok se u novije vrijeme na prste mogu pobrojati učenjaci poput Ibn Baza, Ibn Usejmina, Albanija. To je zbog toga što je muslimanka odnedavno zaboravila i zanemarila svoju glavnu ulogu, a u isto vrijeme neprestano traži svoja prava i ravnopravnost sa muškarcima. Ugledajući se na "moderne i slobodne" žene Evrope i Amerike. Muslimanke žele biti poput njih bez ikakvih vjerskih ograničenja kad je u pitanju zapošljavanje, vožnja auta, odlazak i putovanja bez mahrema i ostavljanje šerijatskog oblačenja kojim se vraćaju u "kameno doba". Ovakvo shvatanje kod njih je postepeno uvođeno tokom kolonijalnog "istrebljivanja" islama u islamskim zemljama i postepenim kulturnim "pokrštavanjem" muslimana na Balkanu i u Bosni. Zagovornici ženinog zapošljavanja van njene kuće ističu pojedine pozitivne strane toga, ne obazirući se na negativne posljedice njenog posla koje ne samo da negativno utječe na nju samu, već i na njene najbliže, i na ostalo društvo. U kratkim crtama navest ćemo najizrazitije negativnosti ženinog zapošljavanja van kuće.
Negativne posljedice na dijete
Majčin rad van kuće uzrokuje neposvećivanje dovoljne pažnje i nježnosti djetetu koje osjeća nedostatak osobe s kojom će razgovarati o svojim problemima i koja će ga usmjeravati na ispravan put, objašnjavati mu šta je ispravno, a šta neispravno. Također, tome treba dodati i probleme koji se dešavaju po povratku majke sa osmosatnog ili dvanaestosatnog posla, jer je majka umorna od posla i nema strpljenja za djecu, što rezultira povišenim glasovima, vikom, udaranjem, zastrašivanjem. Sve ovo ostavlja negativne duševne posljedice na dijete, posebno ako se to dešava u ranom djetinjstvu. Naravno, ne treba ni zanemariti i loše moralne navike koje dijete stječe od raznih vaspitača i odgajatelja koji ih čuvaju tokom majčinog odsustva.
Negativan utjecaj posla na ženu
Spomenute negativnosti ogledaju se u nastojanju da zadovolji i uskladi zahtjeve posla i porodične obaveze, što samo po sebi predstavlja ne samo težak fizički napor, već i psihički, što dovodi do psihološkog stresa i duševnog nemira. Neki dugogodišnji teški fizički poslovi koji nisu u skladu sa ženinom prirodom, dovode do neizlječivih bolesti. Također, radom van kuće žena gubi ženstvenost i prirodnost zbog neprestanog miješanja sa muškarcima.
Negativan utjecaj ženinog posla na njenog muža
Spomenute posljedice mogu da budu duševnog karaktera, posebno ukoliko on ostaje sam u kući, zatim to dovodi do ljubomore i lošeg mišljenja među supružnicima. Također, ženin posao je direktan uzrok za umanjivanje i neupotpunjavanje suprugovih prava, ostvarivanja njegovih želja i davanja smirenosti spomenute u Kur'anu: "I jedan od dokaza Njegovih je to što za vas, od vrste vaše, stvara žene da se uz njih smirite, i što između vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmišljaju." (prijevod značenja Er-Rum, 21) Izostanak smirenosti predstavlja direktnu opasnost za nastavak supružničke veze, a nerijetko dolazi i do gubljenja prednosti supruga nad suprugom u domenu propisanog izdržavanja: "Muškarci vode brigu o ženama zato što je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato što oni troše imetke svoje" (Prijevod značenja En-Nisa', 34)
Negativne posljedice na društvo ili zajednicu
Najzastupljenija od ovih posljedica je procentualno povećavanje stope nezaposlenosti jer od nadmetanja sa muškarcima u funkcijama koje su izrazite u njihovom domenu proizlazi nezapošljavanje određenog broja sposobnih muškaraca. Osim toga, ženino miješanje sa muškarcima na poslu razlog je za opadanje društvenog morala i rasprostranjenost sumnjivih, nedozvoljenih veza u društvu, dodajući tome okretanje žene od svoga zakonitog supruga i ispoljavanje mržnje prema njemu, jer ona na poslu vidi onoga koji "cijeni njenu ličnost i pamet", što neizbježno vodi ka nazadovanju i raspadu društva.
Stav islama
Osnova ženinog boravka je kuća, kako je navedeno, i islam ju je oslobodio da svakodnevno materijalno privređuje, a njene staratelje obavezao da se materijalno brinu za nju. Međutim, ukoliko bi se ukazala potreba za zapošljavanjem, dozvoljeno joj je da radi, s tim da treba ispuniti određene šerijatske uvjete. (Islamska pitanja i odgovori, br. fetve 106815)
Uvjeti ženinog zapošljavanja
● Da je posao dozvoljen – mubah, jer nijedan posao ne smije da izlazi iz okvira dozvoljenog. Isto tako treba naglasiti da ženino zapošljavanje može biti farz-ajn ili farz-kifaje. Ukoliko je ummet u prijekoj potrebi za određenom ženom i njenim zanimanjem, tada je farz-ajn (poput bavljenja da'vom, obrazovanjem) ili u slučaju kada je potrebna određena skupina žena, onda je farz-kifaje (poput ginekologa).
● Da zapošljavanje bude iz vlastitih potreba ili potreba njene zajednice: kao što je nedostatak materijalnih sredstava ili određenih kvalificiranih osoba u islamskom ummetu. Šerijatski pravnici su naglasili da je ženi dozvoljeno da po potrebi izađe iz kuće uzimajući kao dokaz hadis Aiše, radijallahu anha: "Dozvoljeno vam je da izađete po potrebi." (Buhari, 4517)
● Starateljeva ili suprugova dozvola koju svaka udata ili neudata žena mora imati da bi mogla obavljati dozvoljen posao van kuće, jer je on odgovoran za nju kod Allaha, subhanehu ve te'ala, i bit će pitan za to na Sudnjem danu: "Svi ste vi pastiri i svi ste vi odgovorni za svoje stado." (Buhari, 2267, Muslim, 4827). Isto tako, ukoliko žena želi da privređuje u svojoj kući, naprimjer radeći kao krojačica ili frizerka, mora da ima suprugovu dozvolu, naročito ako taj njen posao utječe na njene obaveze prema porodici. (Vidjeti: Revdul-murbi'a, El-Behuti) Dokaz za to su Allahove riječi u prijevodu značenja: "O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje čuvajte od Vatre čije će gorivo ljudi i kamenje biti" (prijevod značenja Et-Tahrim, 6). Ovim ajetom, Allah, subhanehu ve te'ala, obavezao je vjernike da sebe i svoje porodice čuvaju od džehennemske vatre, zato je suprug ili staratelj nadređeni nad svojim bližnjim i mora ih čuvati od Vatre, a njihova je obaveza da mu se pokoravaju i slušaju ga.
● Neuskraćivanje suprugovih ili dječijih prava, jer je ženi vadžib da se brine za njih. Zbog toga je zapošljavanje nekima dozvoljeno, a ne svima, jer iz njega proizlazi gubljenje veće koristi. Dokaz za ovo su Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi Abdullahu ibn Amru: "Zar nisam obaviješten da ti ustaješ noću, a postiš danju?“ Rekao je: "Ja to radim." Na to mu je Poslanik rekao: "Zaista ako ti tako radiš, oslabit će tvoj vid (zbog dugog nespavanja) i umorit će se tvoja duša. Zaista tvoja duša ima pravo i tvoja porodica ima pravo, pa posti i jedi, i klanjaj i spavaj." (Buhari, 1102, Fethul-Bari) Prethodni hadis ukazuje na to da musliman ima prava naspram samog sebe i svoje porodice, i obavezan je da ih izvršava, zato je suprugina obaveza, ako radi van kuće, da ne zanemaruje prava svog supruga i djece.
● Da posao odgovara ženinoj prirodi u kojoj ju je Allah stvorio i žena bi trebala da bira samo one poslove koji odgovaraju njenoj prirodi.
● Pridržavanje šerijatskog načina oblačenja kojim se uvjetuje da odjeća nije ukras sama po sebi, da ne sliči odjeći muškarca, da ne sliči odjeći nevjernica, da nije prozirna, da bude široka kako se ne bi ocrtavali dijelovi tijela i da nije namirisana.
● Sigurnost od iskušenja i nečinjenje zabranjenog prilikom odlaska ili povratka sa posla. Ukoliko postoji bojazan da će biti iskušana ili da će druge dovesti u iskušenje, onda joj nije dozvoljen odlazak na posao. Šerijatski pravnici kao dokaz za ovaj uvjet navode sljedeći hadis: "Nisam ostavio poslije sebe težeg iskušenja za muškarce od žena." (Buhari, 4808, Muslim, 7121)
● Ne smije biti osamljivanja ili miješanja sa muškarcima, zbog hadisa: "Nikada se muškarac ne osami sa ženom a da šejtan ne bude treći uz njih." (Buhari, 2844, Muslim, 3236) Dokaz je i hadis Usejda ibn Hudejra koji je čuo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izlazeći iz mesdžida i videći da su se žene i muškarci pomiješali na putu, rekao: "Udaljite se od sredine puta, jer nije vaše da idete sredinom puta, već se držite njegovih krajeva.“ Nakon toga žene su se toliko odmicale tako da se njihova odjeća kačila o ogradu. (Ebu Davud, hadis hasen, Sahihu ve daifu suneni Ebi Davud, br. 5272, Albani) Ovom naredbom Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je ženama da idu sredinom puta, jer bi se na taj način miješale sa muškarcima.
[Korištena literatura (mimo navedene u samome tekstu): „Ženin posao na vagi islamskog šerijata“ ('Amelul-mer'eti fi mizani eš-šeri'ati el-islamijeti), Imad Hasan Ebul-'Ajnejni. „Borba za oslobađanje saudijske žene“ (M'areketu tahriri el-mer'eti es-Su'udijjeti), Zijab el-Gamidi, islamqa.info,binbaz.org.sa]