Izvori islama, plemeniti Kur’an i časni sunnet uče nas jednom velikom i važnom pravilu – pravilu davanja prednosti prioritetima u svakodnevnom životu. Podučavaju nas istinskom razumijevanju i poimanju prioriteta. Riječ prioritet obuhvata interese dunjaluka i ahireta. Odnosno, obuhvata šerijatske propise i ibadete. Vrlo je važno napomenuti da prioritete definiraju Uzvišeni Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odnosno tekstovi Kur’ana i sunneta, a ne naš ograničeni ljudski razum, emocije, strast, okolina i slično.
Tajno udjeljivanje bolje je od javnog
Plemeniti Kur’an u više ajeta utemeljuje pravilo davanja prednosti prioritetima, odnosno davanja prednosti onome što zaslužuje prednost. Uzvišeni Allah rekao je: “Lijepo je kada javno dajete milostinju, ali je za vas bolje da je dajete siromasima kad niko ne vidi...” (El-Bekara, 271)
Kur’anska poruka je da je lijepo javno udjeljivati, međutim, tajno udjeljivanje je prioritetnije, bolje, korisnije i ispravnije. Na taj način sam darovatelj lakše će biti sačuvan od samodopadanja, samopohvale, pogleda i znanja drugih ljudi.
Pitanje sadake, udjeljivanja, zauzima važno i veliko mjesto u poimanju prioriteta. Vrlo je važno znati kojoj vrsti sadake, i ovo važi za sve ibadete, dati prioritet i prednost vrednijem nad drugima. Odnosno, vrlo je važno znati koja vrsta sadake osigurava darovatelju veću i dugotrajniju nagradu. Tako, naprimjer, trajna sadaka, udjeljivanje roditeljima, rodbini, supruzi, djeci, prioritetnija je od udjeljivanja drugim kategorijama ljudi, iako je i to ibadet i dobro.
Borba na Allahovom putu bolja je od brige od hodočasnicima
Uzvišeni Allah rekao je: “Zar smatrate da je onaj koji hodočasnike vodom napaja i koji vodi brigu o Časnome hramu ravan onome koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje i koji se na Allahovu putu bori? Nisu oni jednaki pred Allahom...” (Et-Tevba, 19)
Brinuti se o potrebama hodočasnika Allahove Kuće, veliki je ibadet. Graditi Mesdžidul-haram materijalno i ibadetima, Allahu je ugodno djelo. Međutim, prioritetnije djelo, za koje je veća nagrada i koje je kod Allaha poželjnije, jeste – vjerovanje u Allaha i Sudnji dan i borba da se uzvisi Njegova riječ. Štaviše, oni nisu isti i jednaki kod Allaha, kako je to spomenuto u prethodnom ajetu.
Uzvišeni Allah rekao je: “Zar želite da ono što je bolje zamijenite za ono što je gore?” (El-Bekara, 61) U ovom kur’anskom ajetu narodu Benu Israil upućuje se ukor jer su dali prednost gorem nad boljim, odnosno, ajet ih podučava da postupaju shodno prioritetima i da daju prednost boljem, nad onim što je slabije i manjeg prioriteta.
Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko dijelova
Poslanički sunnet utemeljuje pravilo davanje prednosti prioritetima i postupanje u skladu s tim.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ogranaka (ili šezdeset i nekoliko ogranaka). Njegov najbolji i najvredniji dio jesu riječi ’la ilahe illallah – nema boga osim Allaha’, njegov najniži dio jeste s puta ukloniti ono što smeta, a i stid je dio imana.” (Buhari i Muslim)
Ovaj hadis pojašnjava da se iman, vjerovanje, sastoji od sedamdeset i nekoliko ogranaka, dijelova. Međutim, isto tako pojašnjava da ti svi sastavni dijelovi imana nisu na istom stepenu vrijednosti, već da su neki jedni dijelovi, a jedan od njih jeste šehadet – svjedočenje da nema istinskog božanstva mimo Allaha, prioritetniji, vredniji, bolji, da se za njih dobiva veća nagrada nego za izvršavanje drugih sastavnih dijelova imana, kao naprimjer uklanjanje onoga što smeta sa puta.
Razlika izmedu farza i sunneta
Uzvišeni Allah rekao je u hadisi-kudsijju: “Najdraže djelo kojim Mi se Moj rob približava jeste ono što sam mu naredio – farz. Moj rob Mi se približava nafilama – dobrovoljnim djelima, sve dok ga ne zavolim.” (Buhari)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Namaz obavljen u džematu vredniji je za dvadeset i sedam stepeni od pojedinačno obavljenog namaza” (Buhari); “Kada se počne učiti ikamet (da bi se klanjao farz namaz), nema namaza (dobrovoljnog) osim propisanog farz-namaza.” (Muslim)
Stroga obaveza – farz u svim vidovima ibadeta bolja je i prioritetnija i njoj se daje prednost nad svim vidovima dobrovoljnih ibadeta. Farz-namazi, pet dnevnih namaza, vredniji su od nafila-namaza. Kada se počne klanjati farz-namaz, prekida se nafila-namaz. Namaz u džematu vredniji je od namaza pojedinca. Sve su to pojedini prioriteti vezani za pitanje namaza, gdje islam traži od muslimana da postupa shodno njima.
Prioritet u pozivanju u islam
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao je Muaza b. Džebela, radijallahu anhu, u Jemen da bude sudija, odgajatelj, daija i obavijestio ga o redoslijedu prioriteta u pozivanju ljudi u islam: “Doći ćeš narodu, sljedbenicima Knjige (kitabijama), pa ih pozovi da posvjedoče da nema istinskog božanstva osim Allaha, i da sam ja Allahov poslanik. Ako ti se u tome pokore, obavijesti ih da im je Uzvišeni Allah propisao pet namaza u svakom danu i noći, pa ako ti se i u tome pokore, obavijesti ih da im je Uzvišeni Allah propisao zekat, koji se uzima od njihovih bogataša i daje njihovim siromasima. Ako ti se i u tome pokore, čuvaj se da uzmeš njihovu najvredniju imovinu (prilikom uzimanja zekata) i čuvaj se dove onoga kome je nepravda učinjena, jer između nje i Allaha nema zastora.” (Muslim)
Prioriteti u ostavljanju grijeha
Islam postavlja prioritete u činjenju dobrih djela i ibadeta, a isto tako pojašnjava prioritete u ostavljanju grijeha. Iako su svi grijesi opasni i pogubni po pojedinca, ipak postoje veliki i mali grijesi. I nisu svi grijesi isti kod Uzvišenog Allaha.
Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Među najveće grijehe ubrajaju se: pripisivanje Allahu sudruga, nepokornost roditeljima, lažni govor i lažno svjedočenje.” (Buhari) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Čuvajte se sedam upropaštavajućih grijeha.” Prisutni su upitali: “Koji su to grijesi, Allahov Poslaniče?”, a on je rekao: “Širk, sihr, ubistvo osobe koju je Allah zabranio da se ubija, osim kada to zahtijeva šerijat, jedenje imetka jetima, jedenje kamate, bježanje sa bojnog polja i potvora čestite, nevine žene.” (Buhari i Muslim) Također, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najgore što se može naći u čovjeku jeste škrtost koja baca u očaj i veliki kukavičluk.” (Ebu Davud, hadis je vjerodostojan) Također je rekao: “Najveći kradljivac jeste onaj koji krade od svoga namaza!” Neko upita: “O Božiji Poslaniče! Kako krade od svoga namaza?”, a on odgovori: “Ne upotpunjava rukū i sedždu u namazu. A najveći škrtac jeste onaj koji škrtari sa selamom.” (Taberani, hadis je hasen)
Interes ashaba za najbolja djela
Na važnost prioriteta ukazuje i to da su ashabi, najbolja generacija, pitali Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, svoga odajatelja, o najboljim, najvrednijim, Allahu najdražim djelima i ibadetima, kako bi upravo činili ta djela.
Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, rekao je: “Upitao sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Koje je to djelo najdraže Allahu?’ Rekao je: ‘Namaz obavljen u njegovo vrijeme.’ Upitao sam: ‘Koje nakon toga?’ Reče: ‘Dobročinstvo roditeljima.’ Ponovo sam upitao: ‘A koje nakon njega?’, a on reče: ‘Džihad na Allahovom putu.’” (Muttefekun alejhi)
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio upitan: “Koje je djelo najbolje?”, pa je odgovorio: “Vjerovanje u Allaha i Njegovog poslanika.” “A koje nakon toga?”, upitali su, a on je odgovorio: “Primljen hadž.” (Buhari)
Svaki vjernik treba biti svjestan važnosti prioriteta u životu, onako kako ih definira islam, i postupati u skladu sa tim smjernicama.