Švedski teolog: Isus nije umro na križu
Legenda o smrti Isusa Krista temelji se isključivo na tradiciji Kršćanske crkve i umjetničkih interpretacija, a ne na znanstvenom ili povijesnom utemeljenju, tvrdi švedski teolog i znanstvenik Gunnar Samuelsson za Daily Telegraph. “Biblija je kroz povijest pogrešno interpretirana i prevođena, budući da u njenim originalnim tekstovima nema nijednog jedinog eksplicitnog spominjanja korištenja čavala ili razapinjanja na križ – govori se isključivo o tome da je nosio tzv. staurus, odnosno predmet koji se može prevesti i kao stup”, tvrdi Samuelsson. Dr. Samuelsson o svojim je saznanjima objavio i znanstveni rad na više od 400 stranica, u kojem objašnjava kako je opisivanje samog raspeća u antičkoj literaturi gotovo nepostojeće. “Čak i u izvorima u kojima bi bilo sasvim logično očekivati spominjanje ovakvih događaja ne nalazi se ni jedna jedina riječ”, tvrdi ovaj profesor sa Sveučilišta u Goteborgu. Drevna grčka, rimska i židovska literatura od Homera pa do prvog stoljeća nakon Krista opisuje cijeli niz kažnjavanja i kazni, ali nigdje se ne spominju ni križeve ni raspeća. “Čak i u samom Novom zavjetu nalazimo vrlo malo dokaza da je Isus ostavljen da umre nakon što je pribijen na križ, a isto vrijedi i za ostale biblijske tekstove, kao i druge vjerske knjige”, piše profesor. Dr. Samuelsson, i sam vrlo posvećeni kršćanin, priznaje da mu nije bilo lahko prihvatiti ove zaključke racionalno, budući da diraju u samu srž vjere i bude snažne emocije. “Na veliku žalost nas vjernika, tekstovi o smrti i raspeću imaju jako malo informacija o tome što se sve događalo Isusu, a jedine vrlo šture podatke nalazimo u Evanđeljima, koje su onda kasniji prijevodi uzeli kao temelj da dodatno prošire cijelu priču i daju joj prividni legitimitet”, tvrdi dr. Samuelsson. “Nema nikakve sumnje u to da je čovjek po imenu Isus živio u tom dijelu svijeta, budući da je to dobro dokumentirano i povrđeno. Osobno vjerujem da je taj čovjek bio sin Božiji. Nije mi nikakva namjera sugerirati kršćanima da trebaju odbaciti biblijske tekstove. Ono što želim svima poručiti jest da ne smijemo u ovom slučaju čitati između redaka, jer na taj način stvaramo priču koja se ne temelji na istini. Biblijskom tekstu to ne treba”, zaključuje profesor Samuelsson.
(Izvor: dialogos.ba)
Osvajanje Andaluzije i legenda o spaljivanju brodova
Postupajući prema naređenju halife, Musa b. Nusajr poslao je izviđačku ekspediciju sastavljenu od 500 boraca, od čega stotinu konjanika. Komandant ove ekspedicije bio je berberski musliman Ebu Zur‘a Tarif b. Malik. Moreuz su prešli iz Ceute kojom je vladao grof Julijan, koji je bio muslimanski saveznik, pa se smatra da su brodovi kojima je muslimanska vojska prevožena na andaluzijsko tlo bili njegovo vlasništvo, ali to nije pouzdano utvrđeno. Iskrcali su se na ostrvu Las Palomas. Na tom mjestu kasnije je nastao grad koji je po Tarifu dobio ime Tarifa, pa se i ostrvo danas naziva Tarifa. Nakon uspješne Tarifove ekspedicije i ohrabrujućih vijesti o haotičnom stanju u Andaluziji, Musa b. Nusajr naredio je Tariku b. Zijadu da započne pohod na čelu 7.000 boraca, većinom Berbera i drugih nearapa. Kasnije mu je kao pojačanje poslao još 5.000 vojnika. Operacija iskrcavanja muslimanske vojske na obale Andaluzije odvijala se u tajnosti. Brodovi su u Ceutu stizali tokom noći i odmah isplovljavali s vojnicima. Tarik se iskrcao kod brda Kali koje je kasnije po njemu nazvano Tarikovo brdo – Džebelu Tarik ili Gibraltar. Smatra se da je poglavar Muvehhidina, Abdulmu’min, nakon prelaska u Andaluziju na tom mjestu izgradio grad i preimenovao brdo u Džebelul-feth – Brdo pobjede, ali narod to nije prihvatio i nastavljeno je upotrebljavanje imena Tarikovo brdo. Neki historičari navode da je Tarik b. Zijad naredio spaljivanje brodova nakon što je muslimanska vojska preplovila moreuz i iskrcala se na evropsku obalu, kako bi osigurao da se njegovi vojnici bore do smrti. Tarik b. Zijad nije imao potrebu da ih spaljuje, jer je bio svjestan da je vojska s kojom je preplovio more motivirana čvrstom vjerom i spremna da položi život na Allahovom putu. Ako su brodovi pripadali grofu Julijanu, Ibn Zijad ih ne bi ni imao pravo zapaliti, a ako su pripadali muslimanima, s vojničkog gledišta to ne bi bio ni pametan ni odgovoran potez, jer su mu brodovi bili potrebni radi održavanja komunikacije sa njegovom komandom koja se nalazila na afričkom tlu. Osim toga, zašto bi ih spaljivao, kad ih je jednostavno mogao poslati nazad u Afriku? A vjerski motiv koji su nosili muslimanski borci bio je jači od svega drugog. Treba imati u vidu i to da se u historijskim izvorima kršćanskih autora s tog područja, naročito onih koji su vremenski bliski događaju muslimanskog iskrcavanja, ne spominje slučaj spaljivanja brodova.
(Iz knjige Ed-Devletul-emevijja)
Svijet se polahko približava svom kraju
Opsežno istraživanje, provedeno u sklopu programa Galaxy and Mass Assembly Survey, o energiji u kosmosu, pokazalo je da kosmos koji poznajemo “polahko umire”. Činjenica da svemir polahko nestaje poznata je još od kasnih 1990., ali ovo istraživanje pokazuje da se to dešava u svim valnim dužinama od ultraljubičastog do infracrvenog. Istraženo je prisustvo energije u 200.000 galaksija, a istraživanje je provedeno pomoću nekoliko najmoćnijih svjetskih teleskopa. Naučnici su došli do rezultata koji govori kako svemir danas proizvodi tek polovinu energije koju je proizvodio prije dvije milijarde godina. Prema tvrdnjama naučnika svi izvori energije u svemiru nastali su nakon Velikog praska prije približno 13,8 milijardi godina, a prije 13 milijardi godina formiran je svemir u seriji eksplozija i nastale su zvijezde i galaksije. Nakon toga energija u svemiru postepeno slabi. To slabljenje znači da će se postepeno smanjivati broj zvijezda koje nastaju, a stare zvijezde će nestajati u eksplozijama, i doći će vrijeme kada više neće biti moguće nastajanje novih zvijezda, a potom će uslijediti kraj svijet. Kur’an u brojnim ajetima potvrđuje da će ovaj svijet nestati, tako kaže Uzvišeni Allah: “...onoga Dana kada smotamo nebesa kao što se smota list papira za pisanje...” (El-Enbija, 104) Naravno, Kur’an ukazuje na to da će se kraj svijeta odigrati na vrlo dramatičan način, nizom zastrašujućih događaja. Jedan od kur’anskih opisa kraja svijeta jest sljedeći: “Kada se nebo rascijepi, i kada zvijezde popadaju, i kada se mora jedna u druga uliju, i kada se grobovi ispreturaju, svako će saznati šta je pripremio, a šta je propustio.” (El-Infitar, 1–5) Najnovija naučna istraživanja podudaraju se sa navedenim kur’anskim opisom kraja svijeta, pa hoćemo li razmisliti i pripremiti se za taj dan?!
(Izvor: kaheel7.com)
Veza između “umjerene” konzumacije alkohola i srčanih problema
Mnoge studije provedene nad odraslim osobama svih starosnih dobi, pokazivale su da “umjerena” konzumacija alkohola – jedno ili dva pića dnevno kod muškaraca i jedno piće kod žena – navodno djeluje preventivno kod srčanih bolesti. Ipak, nedavna studija sa Harvarda dovodi ovu misao u pitanje, barem u pogledu starije populacije. Nalazi koji su objavljeni u 2015. godini u junskom izdanju časopisa Circulation ukazuju na to da se čak i umjerene količine alkohola dovode u vezu sa oštećenjem srca kod odraslih osoba, starijih od 65 godina. Istraživači su nadzirali sedmičnu konzumaciju alkohola kod 4.400 starijih osoba (prosječno 76 godina starosti), prateći veličinu, strukturu i otkucaje srca i došli do sljedećeg saznanja: što je konzumacija alkohola bila veća, istraživači su uviđali veće promjene na srčanoj strukturi i funkciji. Ovo bi moglo značiti da bilo kakav unos alkohola kod starijih osoba znači i veći rizik od srčanih problema kao što je kardiomiopatija (koja može prouzrokovati prestanak rada srca), stanje koje se već dugo dovodi u vezu sa prekomjernom konzumacijom alkohola. (Izvor: health.harvard.edu)
Dakle, najnovija studija urađena na prestižnom Univerzitetu uputila nas je na dva vrlo važna podatka:
• Alkohol ne treba konzumirati ni u malim količinama, jer je to štetno.
• Konzumiranje alkohola ni u kojem slučaju ne može biti ljekovito.
Ali, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, još prije četrnaest vijekova uputio je muslimane na primjenu ovih principa. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Sve što opija u velikim količinama, haram je konzumirati i u malim količinama” (Tirmizi, Sunen); “Alkohol nije lijek nego bolest!” (Muslim, Sahih)
