Post kroz historiju čovječanstva
Kada govorimo o historiji posta od nastanka čovječanstva, naivno je razmišljati ili vjerovati da je to nešto što je došlo s pojavom modernih životnih vrijednosti. Zapravo, gledajući izopačenost današnjeg življenja, možemo zaključiti da nam valja učiti živjeti od naših predaka ili će se naš životni vijek skratiti kao u doba srednjeg vijeka, kada je harala pošast zaraznih bolesti. Modernog čovjeka mogla bi ubiti pošast neosviještenosti, prežderavanja, neumjerenog načina života po mnogim osnovama, odsustva bilo kakvog oblika tjelesne aktivnosti… No, nećemo se na idućim stranicama time baviti, ali kao uvod u temu, barem razmislite o svom životu trenutno, a glede gore navedenih segmenata.
Prije nego što počnemo ukazivati na iznimne zdravstvene koristi posta, zanimljivo je izučiti odakle, historijski gledano, post zaista dolazi kao obaveza i zašto. Naime, zapisi u faraonskim hramovima i na papirusu govore da su i stari Egipćani upražnjavali post. Hipokrat (5. st. p. n. e.) prvi je napisao uputu za obavljanje posta i ukazao na njegovu medicinsku važnost, rekavši kako “čovjek nosi liječnika u sebi”. “Ako tijelo nije očišćeno, onda što ga više hraniš, to mu više štetu nanosiš. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest. Treba zapamtiti: sve što je suvišno, protivno je prirodi! Potrebno je napomenuti da se pod bolesnikom ne smatra samo oboljeli. Čovjek može izgledati zdrav, a da je njegova unutrašnjost puna otpadaka koje jedino gladovanje odstranjuje”, kaže Hipokrat, i dalje ističe: “Kada ste bolesni i jedete, vi hranite svoju bolest.” (MacDermot V: The Cult of the Seer in the Ancient Middle East)
U staroj Grčkoj vjerovalo se da jedenjem hrane pojačavamo mogućnost unošenja demonskih sila u sebe. Grci su još u to vrijeme veliku važnost pridavali postu, pa su prije odlučujućih bitki, odluka i rituala postili danima i smatrali su da post poboljšava kognitivne sposobnosti. Osim toga, rani filozofi i mislioci tog doba koristili su post u terapijama svojih pacijenata. Oni su u postu prepoznali potpunu revitalizaciju organizma. Hipokrat, Plutarh, Sokrat, Aristotel i Galen pisali su o zdravstvenim koristima posta. Antički grčki pisac i historičar Plutarh rekao je: “Umjesto da danas uzimaš lijekove, radije posti.” (Arbesmann R: Fasting and prophecy in pagan and Christian antiquity)
Paracelzijus, jedan od trojice očeva moderne zapadne medicine, kaže: “U postu je veliki lijek – fizički i psihički.” Benjamin Franklin, jedan od američkih očeva znanja iz različitih domena znanosti, napisao je: “Jedan od najvećih lijekova leži u odmoru i postu.” (Peter R et all., Fasting: The History, pathophysiology and complications.)
Post kroz religije
U judaizmu, kalendar sadrži šest redovnih dana posta. Yom Kippur – Dan iskupljenja je, prema Mojsijevom zakonu, jedini dan koji se mora ispostiti, a pored Yom Kippura postoji još pet redovnih dana posta, koji su utemeljeni kako bi sačuvala sjećanja na razna tužna dešavanja koja su pogodila židovsku zajednicu tokom njihovog ropstva.
U početku kršćanstva, prema Starom zavjetu, post je bio dio veličanstvene molitve koji priprema poslanika vjere da što kvalitetnije prenosi Objavu (Danijel 10:2–14). Prema Novom zavjetu, Isus ili Isa, alejhis-selam, postio je četrdeset dana u pustinji (Luka 4:1–2, Matej 4:2–3), no nije ostavio nikakve upute iza sebe da je to nešto što se mora raditi, osim da predstavlja osobinu skromnosti i privatnu stvar pojedinca (Matej 6:16–18). Iz propovijedi na Planini znamo da je Isa, alejhis-selam, upućivao svoje najranije sljedbenike da poste. Jasno je da je način posta, koji je Isa, alejhis-selam, predstavio, gotovo jednak postu židovske zajednice, jer ne postoji bilješka da je on bilo šta promijenio. Stoga takav post mora biti apstinencija od hrane i pića. Do dana današnjeg katolički post se potpuno promijenio i sveo na nemasne dane posta petkom (kada se ne jede meso), te korizmeni (uskršnji) post. (Haskell CC: Perfect Health – How to Get It and How to Keep It. Lcndon; Sinclair U: The Fasting Cure)
U budizmu se post uzima kao stil života, pri čemu budisti to ne smatraju nekim odricanjem, nego regularnim režimom zdravog načina života i meditacije. U okviru toga u popodnevnim satima više ne jedu. (Ketler A: A brief look at the history of fasting through various religions; collectiive-evolution.com)
Hindusi imaju tzv. vrata periode. U tom periodu pojedinac mora ostati čist, u celibatu, govoriti samo istinu, apstinirati od hrane i izvoditi određene rituale. Nikada “vrata” ne smiju ostaviti nezavršenim. Striktni post kod Hindusa podrazumijeva biti bez hrane i vode od zalaska sunca prethodnog dana do četrdeset osam minuta prije izlaska sunca sljedećeg dana, dakle, oko trideset šest sati. (Ketler A: A brief look at the history of fasting through various religions; collectiive-evolution.com)
Islam i post
Post je propisan muslimanima 2. godine po Hidžri, u mjesecu ša’banu, prije Bitke na Bedru. Kolika je važnost posta govori činjenica da Uzvišeni Allah za njega posebno nagrađuje. Mnogi islamski učenjaci smatraju da je važnost posta u životu muslimana nemoguće shvatiti.
Uzvišeni Allah u Kur’anu kaže: “O vjernici, propisan vam je post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili.” (El-Bekara, 183) Propisano je da se posti 9. mjesec lunarnog kalendara – mjesec ramazan. To znači da svake godine ramazanski post počinjemo deset ili jedanaest dana ranije. U izboru ovog mjeseca treba pročitati njegovu vjersku simboliku: u ramazanu je počelo i završilo objavljivanje Kur’ana. U ramazanu duša, poput ispucale zemlje, očekuje da primi blagoslove posta, da ih upije u sebe i da se osvježi, da na svoj način zazeleni.
Tri su aspekta posta: duhovni, zdravstveni i socijalni. Post počinje od zore, a završava zalaskom sunca. Postoje različite vrste posta, kao i dani kada je lijepo postiti, a u okviru posebnog proučavanja islamskog posta, sve je detaljno i vjerodostojno objavljeno, potvrđeno i dokazano. No, u ovome članku nećemo se baviti daljnjom obradom kategorizacije islamskog posta, ni samim načelima ispravnosti posta i slično, nego ćemo ukazati na iznimnu važnost utjecaja posta na zdravlje čovjeka.
Post i ljudski organizam – najčešća pitanja
Što se, zapravo, događa u našem tijelu kada postimo?
Prvo što se dešava tokom posta jeste oslobađanje cirkulacije probavnog trakta od probavljanja i metaboliziranja hranjivih sastojaka u procesu varenja hrane. Tim putem naše srce pumpa manju količinu krvi te se energija u tijelu usmjerava s varenja hrane na druge značajne radnje: zacjeljivanje rane, intelektualni rad i savladavanje bolesti. Dakle, da bismo tijelu omogućili da izliječi samo sebe moramo isključiti cijeli aparat kroz koji prolazi hrana. To možemo postići samo postom. Tako se za vrijeme posta prvo razgrađuju i izgaraju stanice koje su bolesne, oštećene, stare ili mrtve, i naš organizam se hrani najlošijim materijalima u našem organizmu, kao što su: mrtve nezdrave akumulacije, tumori, apscesi, oštećena tkiva i masne naslage.
Dalje, tokom posta smanjuje se unos zasićenih masnih kiselina koje su povezane s nastankom lošeg holesterola (LDL), a koji ima tendenciju taloženja na krvne žile. Upravo zbog toga ovakva ishrana smanjuje rizik od njegova nastanka. U okviru toga, znanstveno je dokazano da post doprinosi liječenju sljedećih bolesti: gojaznosti, dijabetesa, povećanja napetosti arterija, upala probavnog sistema, kožnih bolesti, snižava masnoće u krvi. Post, također, sprečava stvaranje kamenca u bubrezima, zato što se u tom stanju povećava izlučivanje natrija u krvi, što onemogućava kristalizaciju soli kalcija. Posljedično, smanjenjem dotoka hrane u crijeva umanjuje se pritisak trbuha na grudi, što pospješuje disanje te se pluća, a potom i sve stanice organizma, brže i bolje opskrbljuju kisikom. U tom stanju pluća se šire bez prepreka. Također, smanjuje se pritisak na srce zato što nema potrebe za pumpanjem veće količine krvi u probavni sistem. Tako srce za vrijeme posta uštedi oko 14.000 otkucaja tokom 24 sata.
Nadalje, učvršćuju se koža i vezivna tkiva te ublažavaju ili iščezavaju migrene, alergije, akne, kao i predmenstrualni sindrom (PMS). Istraživanja su pokazala da se pacijenti koji pate od bolesti anemije s nedostatkom crvenih krvnih zrnaca ili povećanjem bijelih, obično dobro liječe postom. Post pomaže kod brojnih hroničnih bolesti, poput artritisa, astme, depresije, glavobolje, srčanih bolesti, povišenog pritiska, probavnih smetnji, lupusa, hroničnog umora, Crohnove bolesti, iritabilnog kolona, neuritisa, neuralgije, neuroze i mentalnih bolesti. Postom se pospješuje uništenje tumora.
Zašto su nam prva tri dana posta najteža?
U prva tri dana posta naše tijelo počinje živjeti na vlastitim rezervama. Kada organizam nema potrebnu hranu, posebno bjelančevine i masti, on će izgorjeti i probaviti vlastita tkiva u procesu same probave. Za vrijeme posta, dok se stare stanice i bolesna tkiva razgrađuju i izgaraju, potiče se i ubrzava izgradnja novih zdravih stanica.
Čovjek u prvim danima posta može osjećati glavobolju, slabost, nervozu i neraspoloženje, zato što se tijelo oslobađa taloga iz tkiva, čijim topljenjem nastaju otrovi koji odlaze u krv prije nego što se izbace iz tijela. Na tom putu otrovi prolaze kroz organe poput mozga, krvi i živaca, što dovodi do ovih kratkotrajnih pojava. Nakon tri do četiri dana posta počinju se trošiti rezerve bjelančevina i masnoća iz tijela. To se osobito može osjetiti po zadahu i mirisu tjelesnih izlučevina (znoj, mokraća…). Nakon trećeg dana posta mnogo je lakše podnijeti glad jer tijelo počinje izlučivati endorfin – hormon sreće koji ublažava bol i podiže raspoloženje. Drugi stupanj posta (3. do 7. dana) uključuje čišćenje sluzi, masnoća, odumrlih stanica i drugih toksina koji lakše izlaze iz sistema. Gotovo svako ko posti osjeća se isto – nakon prva dva-tri dana ne osjeća glad i ima više energije.
Zdravstvene koristi posta
Zdravstvenih koristi je mnogo, a kategorizacija seže čak iznad brojke 20, no ovdje ćemo sažeto predstaviti najznačajnijih 13 koristi posta na ljudsko zdravlje:
1. Jačanje strukture tijela
Znanstveno je dokazano da, bez obzira ne svrhu posta (vjerski ili isprekidani za bolje sportske rezultate), post dovodi do jačanja strukture tijela poticanjem produkcije hormona i ubrzavanjem razlaganja masnoća. Kako tijelo nije u mogućnosti da dobije energiju iz hrane, za vrijeme posta uzima glukozu iz jetre i mišića kao izvor energije. Ovo se događa osam sati nakon što je konzumirano zadnje jelo. Kada se potroši zaliha glukoze, tijelo uzima masnoće kao izvor energije, te se gubi na tjelesnoj težini. U studiji koju je napravio dr. Razeen Manhroof, sa Sveučilišta Oxford u Velikoj Britaniji, dokazano je da korištenje masnoće kao izvora energije čuva mišiće od oksidativnog stresa i smanjuje razinu holesterola u krvi. Na ovaj način post djeluje na jačanje tjelesnih struktura. Dr. Manhroof naglašava: “Ovim putem započinje proces detoksiciranja, zato što se toksini, koji se nalaze unutar masnih stanica, otpuštaju i izlaze van tijela – i nema ničega što toliko podiže endorfine (hormone sreće) kao nekoliko dana posta.” (Martin, Bronwen, et all.: Caloric Restriction and Intermittent Fasting: Two Potential Diets for Successful Brain Aging)
2. Poticanje osjećaja sitosti i ubrzanje metabolizma
Naše masne kiseline djeluju kao djelimični endokrini organi (s unutarnjim hormonalnim izlučivanjem), koji proizvode nekoliko različitih hormona. Jedan od ovih hormona je leptin, koji nam signalizira koliko smo zaista siti – i za vrijeme posta određuje nam razinu gladi i osjećaj zadovoljstva nakon konzumacije obroka. Na ovaj način potičemo otpornost na leptin, tj. u našem tijelu izlučuje se manje ovog hormona, te imamo manju potrebu za hranom. Zato neka ne čudi činjenica što tek kada postimo uvidimo s koliko malo hrane možemo preživjeti. Leptin, također, u postu potiče na proizvodnju hormona štitnjače. Ukoliko osoba ima problema sa štitnjačom, post će značajno pomoći u reguliranju T3 i T4 hormona i njihovoj produkciji iz štitnjače, a posljedica toga je značajno ubrzanje našeg metabolizma. (Martin, Bronwen, et all.: Caloric Restriction and Intermittent Fasting: Two Potential Diets for Successful Brain Aging; Azevedo, Fernanda Reis de, et all.: Effects Of Intermittent Fasting On Metabolism In Men)
3. Potiče mršavljenje i ketozu
Post značajno potiče mršavljenje, jer vrlo brzo dovodi naše tijelo u stanje ketoze, tj. gubitka masnih stanica iz rezervi masnoće. Poznato je da prevelika količina uskladištene masnoće oko organa, kao što su jetra i bubrezi, ometaju njihov normalan rad. Tako su tri nezavisne studije urađene na tri različita instituta – prva na John Hopkins University School of Medicine, Velika Britanija (2006.), druga na Medicinskom fakultetu u Bostonu, SAD (2008.) i treća na Medicinskom fakultetu u Brazilu (2013.) – dokazale da post, za razliku od svih dijeta, dovodi do najznačajnijeg poticanja metabolizma i gubljenja masnoće kod ljudi. (Young, J. A., et al.: Association Of Visceral And Subcutaneous Adiposity With Kidney Function; Kraegen, Edward W., et all.: Free Fatty Acids And Skeletal Muscle Insulin Resistance.)
4. Potiče bolju inzulinsku otpornost
Post uzrokuje manju proizvodnju inzulina, zato što u tijelo unosimo značajno manje količine šećera. Niže razine ovog hormona dovode do povećanja osjetljivosti kod onih koji su otporni na inzulin (dijabetičara). Povećane rezerve masti uzrokuju ovu rezistenciju, odnosno debljina i pretilost. Istraživanja rađena 2003. godine, na Institutu za rak u Rusiji, pokazala su da povećana koncentracija masti u tijelu i krvi kao uzročnik inzulinske rezistencije otvara pore na membrani stanice i omogućava da šećer uđe unutra. Ovo istraživanje je bilo temeljno u dokazivanju da dijabetes tipa II nastaje kao posljedica zatrovanosti jetre otrovima, s jedne strane, ali i pretilosti, te povišenih masnoća u krvi i/ili oko organa, s druge strane. (Anisimov, V: Insulin/IGF-1 Signaling Pathway Driving Aging And Cancer As A Target For Pharmacological Intervention; Kraegen, Edward W., et al.: Free Fatty Acids And Skeletal Muscle Insulin Resistance)
5. Poboljšava kardiovaskularno zdravlje
Post poboljšava kardiovaskularne funkcije, razređuje krv i snižava krvni tlak. U studiji urađenoj na Medicinskom fakultetu u Istanbulu (2005.) dokazano je kako post u trajanju od trideset dana drastično smanjuje razinu holesterola i triglicerida u krvi, te razređuje krv padom faktora koagulacije i homocisteina plazme. (Benli Aksungar, Fehime, et al.: Effects Of Intermittent Fasting On Serum Lipid Levels, Coagulation Status And Plasma Homocysteine Levels)
6. Snižava krvni tlak
Posljedica smanjenog uzimanja soli za vrijeme posta, a povećan gubitak natrija kroz urin, rezultira sniženjem krvnog tlaka za vrijeme posta. Ova tvrdnja je dokazana čak prije trideset šest godina, na Medicinskom fakultetu u San Franciscu (SAD), gdje je skupina znanstvenika izučavala komplikacije posta. Komplikacije nisu uvidjeli kod ispitanika, ali su vidjeli značajne pomake u liječenju pacijenata oboljelih od gihta, nefrolitisa i arterijske hipertenzije. Kod ovih bolesnika došlo je do snižavanja krvnog tlaka. (Kerndt, Peter R., et al.: Fasting: The History, Pathophysiology and Complications)
7. Povećanje šećera u krvi kod osoba u hipoglikemijskim stanjima
U prvim danima posta dolazi do snažnog snižavanja razine šećera u krvi, radi korištenja glukoze kao izvora energije za tijelo. Posljedica je osjećaj malaksalosti, pogotovo za osobe s hipoglikemijom (hroničnim stanjem manjka šećera u krvi). No, nakon trećeg dana posta stabilizira se nivo šećera u krvi. Tako je u studiji napravljenoj na Medicinskom fakultetu u Brazilu (2013.), dokazano da post trajno liječi hipoglikemiju ljudi koji su skloni naglim padovima razine šećera u krvi. (Azevedo, Fernanda Reis de, et al.: Effects Of Intermittent Fasting On Metabolism In Men)
8. Usporavanje apoptoze (programiranje stanične smrti)
Dr. Longo s Longevity instituta Sveučilišta Južne Kalifornije (SAD) ovu tezu je dokazao na pacijentima oboljelima od raka koji su pristali na trodnevni post. Zapitajmo se što bi tek bilo da su postili punih trideset ili trideset šest dana? U ovoj studiji dr. Longo je dokazao da post usporava programiranu staničnu smrt (apoptozu). Postom se omogućava puno bolji dotok kisika do stanica, zato što nam krvotok nije toliko opterećen preradom hrane, koliko samoizlječenjem. “Tokom posta tijelo se rješava dijelova sistema koji su stari, oštećeni ili neefikasni, što doslovno potiče imunitet na stvaranje novih zaštitnih stanica”, zaključuje dr. Longo. (Longo, V: Fasting Cycles Retard Growth of Tumors and Sensitize a Range of Cancer Cell Types to Chemotherapy. Science Translational Medicine)
9. Smanjuje upalu i pojačava otpornost stanica na oksidativni stres
Upalna stanja organizma mogu biti uzrokovana brojnim faktorima. No, začepljenost tijela i nezdrava hrana konstantan je izvor slobodnih radikala. Jedan od najštetnijih slobodnih radikala jeste superoksid radikal (O2-), za kojeg se često koristi i naziv reaktivni oblik kisika, a koji svojim štetnim djelovanjem izaziva oksidacijska oštećenja stanica i tkiva. Uz superoksid radikal, po svojoj se reaktivnosti i štetnosti izdvaja i hidroksi radikal (OH-). To je najreaktivniji radikal kisika u hemiji. Postom se tijelo čisti od slobodnih radikala. To je znanstveno potvrđeno studijom napravljenom 2012. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji (SAD).
Znanstveno je, također, dokazano da nas post čini otpornijima na djelovanje slobodnih radikala u vidu sprečavanja oksidativnog stresa, tj. djelovanja slobodnih radikala na zdrave stanice. Osim toga, postom se poboljšava signalizacija i izlučivanje hormona, te genetsko signaliziranje da se nešto dešava i da se organizam treba samoizliječiti. Ovi mehanizmi pomažu očuvanju naših gena, stanice i tkiva u skladu s našim godinama. Mehanizam djelovanja posta na smanjenje oksidativnog stresa dokazan je u studijama John Hopkins sveučilišta – Medicinskog fakulteta u Velikoj Britaniji (2006.). Zaista, postimo da bismo bili zdravi. (Wright, E., et al.: Oxidative Stress In Type 2 Diabetes: The Role Of Fasting And Postprandial Glycaemia)
10. Povećanje produkcije hormona rasta i zaštita mozga
Kada postimo, naše tijelo producira manje tzv. IGF-1 (inzulinski hormon rasta 1). Ovaj hormon, inače, pomaže stanicama raka da prolaze kroz tijelo. Dakle, postom pomažemo tijelu da se čisti ne samo od otpadnih stanica, nego i hormona koji pomaže kancerogenim stanicama da se razmnožavaju i šire kroz tijelo. Istraživanje napravljeno na Međunarodnom institutu za starenje u Baltimoru (SAD) pokazalo je da post jedan ili dva dana tjedno prevenira nastanak Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Istraživanje je također pokazalo da dnevno smanjenje unosa oko 500 kalorija u dva dana tjedno može značajno pozitivno utjecati na ljudski mozak. Naime, osim što se postom oslobađaju ketoni, radi već opisanog mehanizma topljenja masnih stanica, post potiče produkciju proteina BNDF sa 50 na 400%, ovisno o regiji mozga. BNDF protein aktivira moždane matične stanice da proizvode nove neurone, i aktivira brojne druge hemikalije koje potiču zdravlje neurona. Stoga, BDNF protein aktivira i mišiće i mozak i ova kros konekcija je glavni “krivac” zašto mišićni rad (bavljenje sportom) ima toliko pozitivan utjecaj na moždano tkivo – i zašto je sport za vrijeme posta iznimna kombinacija za postizanje nevjerovatnih sportskih rezultata.
(Anisimov, V: Insulin/IGF-1 Signaling Pathway Driving Aging And Cancer As A Target For Pharmacological Intervention)
11. Redukcija proizvodnje opasnih hormona
U našem organizmu postoje mnogi proteini i metabolički produkti koji dovode do upale, osobito u mozgu. Post inhibira produkciju slobodnih radikala i nadražujućih proteina kao što su upalni citokini. Dokazi upućuju na to da citokini dovode do preranog starenja mozga i da post može smanjiti njihovu produkciju, štiteći nas od njihovog utjecaja. (Martin, Bronwen, et al.: Caloric Restriction and Intermittent Fasting: Two Potential Diets for Successful Brain Aging)
12. Ubrzava oporavak nakon ozljede
Mnogi misle da bi post nakon ozljede, osobito radi nedostatka glukoze u mozgu, mogao otežati ili usporiti sam oporavak tijela od ozljede. Međutim, istraživanje je pokazalo da dolazi do bržeg oporavka moždanih stanica nakon moždanog ili srčanog udara ukoliko osoba posti. Sam mehanizam odbrane još nije poznat, no liječnici sve više preporučuju post nakon srčanog ili moždanog udara. (Martin, Bronwen, et al.: Caloric Restriction and Intermittent Fasting: Two Potential Diets for Successful Brain Aging)
13. Utjecaj posta na stanice raka
Studija napravljena u znanstvenom članku Nacionalnog instituta za starenje Velike Britanije pokazala je da su pacijenti oboljeli od raka, koji su u svoj oporavak uključili post, imali puno manje efekte od hemoterapije. Sve do sada poznate studije o utjecaju posta na kancerogene stanice pokazale su da post usporava rast raka i sprečava, ali i usporava širenje tumora. Nacionalni institut za starenje Velike Britanije istraživao je jednu vrstu raka dojke i gledao utjecaj posta na rast stanica raka. Kao rezultat posta pokazalo se da su stanice raka pokušavale proizvesti nove proteine i koristiti ostale kako bi se producirale i rasle. Kao rezultat ovoga došlo je do samouništenja DNA molekule stanica raka. Jednostavno rečeno, rak je počeo sam sebe jesti.
(Rubinsztein D.C., et al.: Autophagy and aging)
Umjesto zaključka
O ovoj temi zaista bi se dalo još puno pisati. Potpuno posebnu temu čini utjecaj posta na psihičko stanje čovjeka, a to je nešto što svi mi možemo osjetiti kada postimo.
Duhovne lekcije, koje se tokom posta mogu naučiti, neizbrojive su. Post je lekcija strpljivosti i samokontrole. On disciplinira tijelo dajući razumu kontrolu nad fizičkim željama i strastima, gradeći snažnu volju i posvećenost. Post oslobađa dušu od robovanja niskim ovozemaljskim stvarima.
Dakle, držanjem stomaka praznim mi odmaramo cijeli organizam, što nam, naravno pomaže da razbistrimo misli i okrijepimo dušu. No, ovaj dio teme je toliko opširan da bi zahtijevao isto ovoliko prostora. Ali, zapamtimo, suzdržavanje od jela nije lahko, ali će to, ako se prakticira, osloboditi um i pomoći u razvijanju koncentracije i mudrosti tako što će nam dati vremena da se koncentriramo na duhovne dimenzije i hranu za našu dušu. A čovjek ne može biti samo tijelo bez duše, niti duša bez tijela. Nahranimo dušu postom, namazom, dovom, zikrom. Zapamtimo također, ne možete vi, kao ni ja, biti nešto drugo do hrane koju unosite u sebe. Ona hrani i/ili ubija vaše stanice, kola vašom krvi, postaje vaša misao i akcija koju činite. No, sjetite se da svaka akcija ima reakciju, pa se zapitajte – koga (što) hranite u sebi i s kojim nijjetom/namjerom? Razumom obdarenom dosta.