Jedno od lijepih Allahovih imena jeste i El-Halim, koje se u Kur’anu spominje na jedanaest mjesta, kao naprimjer u ajetima: “Allah vas neće kazniti ako se nenamjerno zakunete, ali će vas kazniti ako pod zakletvom nešto namjerno učinite. A Allah je El-Gafur i El-Halim” (El-Bekara, 225); “Lijepa riječ i izvinjenje vredniji su od milostinje koju prati vrijeđanje. A Allah je El-Ganijj i El-Halim” (El-Bekara, 263); “Ako Allahu drage volje zajam date, On će vam ga mnogostruko vratiti i oprostit će vam, jer Allah je Eš-Šekur i El-Halim” (Et-Tegabun, 17).
Također, Allahovo lijepo ime El-Halim, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, spominjao je u svojim dovama govoreći: “La ilahe illallahul-Azimul-Halim...” (Buhari i Muslim)
Značenje hilma u arapskom jeziku
Ragib el-Asfehani, rahimehullahu teala, rekao je: “El-hilm znači suzdržavati se od ishitrenog ispoljavanja srdžbe...” (El-Mufredat )
Značenje Allahovog lijepog imena El-Halim
Ibn Džerir, rahimehullahu teala, rekao je: “El-Halim jeste Onaj koji posjeduje veliko strpljenje, Onaj koji ne požuruje sa kažnjavanjem Svojih robova zbog njihovih grijeha” (Džamiul-bejan). Na drugom mjestu u svom tefsiru Ibn Džerir, rahimehullahu teala, rekao je: “El-Halim jeste Onaj koji je strpljiv prema onome od Svojih robova koji Mu čini širk i ne vjeruje u Njega. Allah i takvog čovjeka ostavlja i ne požuruje da ga kazni!” (Džamiul-bejan)
Hattabi, rahimehullahu teala, rekao je: “El-Halim jeste Onaj koji oprašta i prelazi preko grešaka i koji je mnogo strpljiv, Onaj kojeg srdžba ne nadvladava, koji ne zanemaruje neznanje neznalice i grijeh grješnika, a ime El-Halim ne zaslužuje onaj koji oprašta zbog toga što ne može da kazni, već ime El-Halim zaslužuje Onaj koji oprašta, a u stanju je da kazni, Onaj koji odgađa, ne požuruje sa kaznom...” (Še’nu dua)
Ibn Kajjim, rahimehullahu teala, rekao je: “El-Halim jeste Onaj koji ne požuruje da kazni Svoga roba, pružajući mu tako priliku da se pokaje za svoje grijehe.” (El-Kafija eš-Šafija)
U svom drugom djelu Ibn Kajjim, rahimehullahu teala, kaže: “Ime El-Halim vezano je za Allahovo, subhanehu ve teala, svojstvo, dok je ime Es-Sabur vezano za Allahova djela, postupke, pa je svojstvo el-hilm – blagost i nepožurivanje osnova strpljenja...” (Uddetus-sabirin)
Šejh Sa‘di, rahimehullahu teala, rekao je: “El-Halim jeste Onaj koji Svoje robove obasipa vidljivim i nevidljivim blagodatima i pored toga što Mu čine grijehe, i pored toga što su njihove pogreške tako mnogobrojne, ne požuruje da grješnike suoči s posljedicama njihovih grijeha, kori ih i savjetuje ne bi li se pokajali, odgađa njihovu kaznu ne bi li se povratili!” (Tejsirul-Kerimir-Rahman)
U svom drugom djelu, govoreći o Allahovoj blagosti, oprostu, prelaženju preko grešaka i nepožurivanju s kaznom, šejh Sa‘di, rahimehullahu teala, kaže: “Od potpunosti Njegovog oprosta jeste i to što oprašta onima koji su se mnogo ogriješili prema sebi ukoliko se pokaju, pa im oprašta svaki grijeh i mali i veliki, propisao je vjeru islam koja briše sve ono što je bilo prije nje, i propisao je tevbu –pokajanje koje briše sve ono što je bilo prije nje.” (El-Hakkul-vadih)
Dakle, El-Halim jeste Onaj koji ne požuruje s kažnjavanjem Svojih robova, Onaj koji Svojim robovima zbog njihovih grijeha ne zabranjuje Svoju dobrotu i Svoje blagodati, već opskrbljuje grješnika kao što opskrbljuje i pokornog iako među njima postoji ogromna razlika shodno Allahovoj mudrosti. El-Halim jeste Onaj koji oprašta i prelazi preko grešaka, a u stanju je da kazni!” ( Vidjeti: Bejheki, El-Esmau ves-siffat; Zedždžadž, Tefsiru Esmaillahil-husna i El-Maksadul-esna)
Allahovo lijepo ime El-Halim u našem životu
● Iskazivanje ljubavi prema Uzvišenom Allahu, kao i osjećaj stida od Njega, kada Njegova velika blagost povlači za sobom strpljenje prema nepokornim robovima, grješnicima i nepožurivanje s njihovim kažnjavanjem kako bi oni uvidjeli svoje pogreške i pokajali se. U hadisu Ebu Musaa el-Eš‘arija, radijallahu anhu, navodi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema nikoga strpljivijeg od Uzvišenog Allaha na uznemiravanjima koja sluša! Ljudi Mu pripisuju druga, pripisuju Mu dijete, a On ih i pored toga opskrbljuje, daje im zdravlje i brojne blagodati” (Muslim). Pa kako da rob ne voli svoga Gospodara potpunom istinskom ljubavi i kako da Ga se ne stidi istinskim stidom, kako da ne ispuni svoje srce ljubavi prema Allahu, subhanehu ve teala, željom za Njegovom blizinom, kako da ne požuri s činjenjem pokornosti Njemu i ostavljanjem grijeha?! Kako da rob ne bude zahvalan svome Gospodaru kada ga i nakon učinjenog grijeha ostavi, dā mu priliku da se pokaje za grijeh, ne kažnjava ga odmah, a da Allah kažnjava Svoje robove zbog učinjenih grijeha, niko na Zemlji ne bi ostao živ!
● Sve ovo podstiče nas da se nadamo Allahovoj milosti i da ne gubimo nadu u Njegovu milost ma kakva loša djela učinili! Ne gubimo nadu, već se pokajmo za svoje grijehe, požurimo Allahu s pokajanjem i dobrim djelima! Znajmo da Allah, subhanehu ve teala, ne odgađa kaznu za grijeh osim zbog povratka i pokajanja Svoga roba, zbog je toga na mnogim mjestima u Kur’anu Allahovo lijepo ime El-Halim spomenuto zajedno s Allahovim lijepim imenom El-Gafur.
● Požurimo s pokajanjem i popravkom, jer El-Halim – Blagi i Strpljivi, Onaj koji odgađa kažnjavanje grješnika na kraju, kada dā dovoljno vremena Svome robu da se pokaje i popravi, pa se ispostavi da to dotični rob ne želi, ispostavi se da taj grješnik ne zaslužuje Allahovu milost, ne zaslužuje oprost, tada se Allah, Blagi i Strpljivi, rasrdi na njega i kazni ga žestokom kaznom! Zato ne odgađajmo pokajanje i povratak Uzvišenom Allahu! Ako Mu učinimo grijeh, pa On, Uzvišeni i Blagi, odgodi naše kažnjavanje, nemojmo da se obmanemo time pa da nas u takvom stanju dočeka smrt, požurimo odmah – ako nas strasti i nadvladaju pa počinimo grijeh prema Allahu – požurimo odmah s pokajanjem i prestanimo činiti loše djelo! Neka su nam stalno pred očima riječi Uzvišenog Allaha: “O vjernici! Bojte se Allaha i neka svaki čovjek pogleda šta je za sutra pripremio! Bojte se Allaha, jer, uistinu, Allah dobro zna ono što vi radite! Ne budite kao oni koji su zaboravili Allaha, pa je Allah učinio da i oni sami sebe zaborave! Uistinu, takvi su pravi grješnici!” (El-Hašr, 18–19)
● Borimo se sa svojom dušom, podstičimo svoju dušu da se i mi okitimo ovom osobinom blagosti, strpljenja i prelaženja preko tuđih grešaka. Uzvišeni Allah je Blag i voli blagost i voli Svoje blage, strpljive robove. Mnogi vjerovjesnici i poslanici opisani su ovom osobinom, pa tako Uzvišeni Allah kaže za Ibrahima, alejhis-selam: “Uistinu, Ibrahim je bio blag, dobrodušan, sažaljiv i odan” (Hud, 75). Uzvišeni Allah obradovao je Ibrahima podarivši mu Ismaila: “I Mi ga obradovasmo dobrodušnim dječakom blage naravi” (Es-Saffat, 101). U hadisu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, spominje se da je ashabu Ešedždžu rekao: “Ti imaš dvije osobine koje Allah voli: blagost i i strpljenje” (Muslim). Pa kada smo čuli da ove osobine voli Allah, da su ove osobine pri sebi imali i vjerovjesnici, da se ovom osobinom opisao i Allah, subhanehu ve teala, onako kako dolikuje samo Njemu, onda i mi nastojmo da se odlikujemo ovom osobinom koliko smo u mogućnosti!
● I znajmo da se blagost stječe navikavanjem, kao što se i znanje stječe učenjem, pa se učimo blagosti strpljenjem, tragajmo za dobrom i čuvajmo se zla, ako nam neko učini zlo, ne uzvraćajmo na to zlo zlim postupkom, ne recimo: “Ja sam po svojoj prirodi strog i ne mogu ja nikako biti blag!” Ne govori tako, već poslušaj riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i nastoj da ih sprovedeš u praksu: “Doista se znanje postiže učenjem i doista se blagost postiže strpljenjem...” (Taberani, El-Mudžemul-Evsat, a šejh Albani, rahimehullahu teala, ocijenio ga je dobrim)