Menu

Četrdeset hadisa o ekologiji

Tema Savremene temeČitanje 15 minuta

Predmet istraživanja ekologije jesu međusobni odnosi živih bića unutar prirode, kao i utjecaj živih bića na prirodu i obrnuto. Jasno definiran status čovjekovog bivstvovanja na Zemlji, prihvatanja odgovornosti i dobivanja privilegije korištenja prirodnih resursa očitovani su kroz brojne ajete i hadise. U ovom tekstu predstavit ćemo četrdeset hadisa koji govore o ekološkim pitanjima. Prvi hadis odnosi se na najvažniji element u čovjekovom životu – iman, odnosno vjerovanje u Uzvišenog Allaha. I kao jedan od ogranaka vjerovanja u Allaha spomenuto je uklanjanje prepreka s puta, što znači da mi svoje vjerovanje u Allaha potvrđujemo i održavanjem čiste naše okoline. Naredna četiri hadisa, također govore o dimenzijama uklanjanja neprijatnosti s puta, zatim smo naveli četiri hadisa (od šestog do devetog) koja govore o prirodi, vodi, okolišu i njihovom zajedničkom korištenju. Deseti i jedanaesti hadis govore o sađenju sadnica. Naredna četiri hadisa govore o zagađivanju i pretjeranom iskorištavanju prirodnih dobara. Šesnaesti i sedamnaesti hadis govore o obrađivanju zemljišta. Naredna tri hadisa govore o posebnom statusu Meke i Medine, što predstavlja odličan koncept za osnivanje nacionalnih parkova i zaštitu biodiverziteta.


U nastavku smo naveli jedanaest hadisa o odnosu prema animalnom svijetu. Vjerovatno i najočitije ekološke poruke hadisa jesu one koje govore o odnosu naspram životinjskog svijeta. Poslije toga smo naveli nekoliko općenitih hadisa koji govore o veoma bitnim principima ekologije, kao što je milost (prema živim bićima), umjerenost (kojom čuvamo prirodna bogatstva), pošten rad i trud. Naveli smo i dva hadisa o uvakufljavanju vode i završili sa dvije izreka Ebu Bekra i Omera, radijallahu anhuma. Znajući da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sljedbu ovih dvojice velikana opisao kao slijeđenje njega, odabrane hadise smo upotpunili predajama koje se vežu za njih. Nismo iscrpili sve hadise koji govore o ekološkim djelatnostima. Pored toga što je moguće nabrojati još konkretnih hadisa koji govore o različitim ekološkim pitanjima, također je moguće nabrojati i različite univerzalne hadise i njihove poruke koje je moguće adaptirati u ekološki kontekst.

1.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Iman je sedamdeset i nekoliko, odnosno šezdeset i nekoliko ogranaka. Najbolji je izgovaranje ‘la ilahe illallah’, a najmanji uklanjanje onoga što smeta na putu. Stid je jedan dio imana.” (Muslim, br. 35)

2.

Ebu Berza, radijallahu anhu, pripovijeda da se obratio Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: “Allahov Poslaniče, pouči me nečemu što će mi koristiti”, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mu je: “Ukloni s puta ono što smeta muslimanima.” (Muslim, br. 2618.)

3.

“Sadaka je skloniti s puta ono što (prolaznike) uznemirava.” (Buhari, 2989.)

4.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Predočena su mi djela mog ummeta, i dobra i loša, pa sam vidio da među dobra djela spada i uklanjanje prepreka sa puta, a u loša djela i pljuvačka u džamiji koja se ne zakopa.” (Muslim, 553.)

5.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Dok je neki čovjek išao putem, naišao je na neku trnovitu granu, pa ju je uklonio i Allah mu je zahvalio na tome i oprostio mu.” (Muslim, br. 1914.)

6.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Muslimani su suvlasnici troga: vode, ispaše i vatre.” (Ebu Davud, br. 3477, hadis je vjerodostojan)

7.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka se ne zabranjuje višak vode da bi se na taj način spriječila ispaša.” (Ebu Davud, br. 3473, hadis je vjerodostojan)

8.

Abdullah b. Zubejr, radijallahu anhu, prenosi da se jedan ensarija sporio sa Zubejrom pred Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, o jednom rukavcu vode iz krša kojom je on natapao palmovik. Tom prilikom ensarija mu je rekao: “Pusti vodu da prođe dalje!” On to nije htio učiniti i oni su se parničili pred Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Zubejru: “Zubejre, natopi, pa pusti vodu do svog komšije!” Tada se ensarija rasrdio i kazao: “Je li to što je on tvoj tečić?” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pocrvenio je u licu i rekao: “Zubejre, natopi i zadrži vodu sve dok se ne vrati do zida (do međe)!” (Buhari, br. 2359.)

9.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne zabranjujte višak vode, pa da time zabranite i višak trave.” (Buhari, br. 2354. )

10.

Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema nijednog muslimana koji zasadi sadnicu ili posije usjev sa kojeg štogod pojede ptica, čovjek ili životinja a da mu se to sve ne računa posebnom sadakom.” (Buhari, 2320.)

11.

Enes radijallahu anhu prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ako nastupi Sudnji dan, a neko od vas bude u ruci imao sadnicu i bude u stanju posaditi je prije nego što on nastupi, neka je posadi.” (Ahmed, Buhari, Edebul-mufred, hadis je vjerodostojan)

12.

Muaz b. Džebel, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Pazite, ne obavljajte veliku nuždu na tri mjesta, zbog čega bi vas (ljudi) proklinjali: na prilazima vodi, na putevima kojima se ljudi kreću i u hladovima (u kojima oni sjede).” (Ebu Davud, br. 26, hadis je hasen)

13.

Abdullah b. Serdžis kazivao je: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je mokrenje u rupe. Neko je upitao Karadu: ‘Zbog čega je pokuđeno mokrenje u rupe?’, a on odgovori: ‘Govorilo se da su rupe nastambe džina.’” (Ebu Davud, br. 29, hadis je vjerodostojan)

14.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka niko od vas ne mokri u stajaću vodu, a zatim je koristi za kupanje.” (Buhari, br. 238; Muslim, br. 282)

15.

Amr b. As, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prošao pored Sa’da, koji je uzimao abdest, pa ga je upitao: “Kakvo je to rasipanje, Sa’de?” Sa’d upita: “Pa zar i u vodi ima rasipanja Allahov Poslaniče?!” “Ima pa makar bio i na obali rijeke.” (Ibn Madža i Ahmed, hadis je vjerodostojan)

16.

Seid b. Zejd, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko oživi pustu zemlju, ona njemu i pripada. Međutim, (niko) nema pravo bespravno obrađivati tuđu zemlju.” (Ebu Davud, br. 3074, hadis je vjerodostojan )

17.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko ima zemlju, neka je obrađuje ili neka je pokloni svome bratu, pa ako ne prihvati, neka zadrži svoju zemlju (za druge potrebe)!” (Buhari, br. 2342.)

18.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Znajte, da je Meka u ovom mom času sveta i neprikosnovena, njeno žbunje se ne čupa, niti stabla sijeku.” (Buhari, br. 112; Muslim, br. 1353)

19.

Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan oslobođenja Meke rekao: “Ovaj je grad Allah učinio svetim i neprikosnovenim i njegovo drveće ne smije se sjeći, divljač njegov razgoniti, i u njemu izgubljenu stvar uzeti, izuzev onoga koji će obznaniti da ju je pronašao.” (Buhari, br. 1587)

20.

Adi b. Zejd kazuje: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Medinu je učinio svetom – nju i od nje po dvanaest milja na sve četiri strane. U njoj nije dopušteno sjeći drveće, niti je dozvoljeno mlatiti njegovo lišće, osim u svrhu hranjenja deve.” (Ebu Davud, br. 2037, sahihun li gajrihi, iako drugi kažu da je slab )

21.

Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Oni koji odsijecaju lotosovo drvo bit će bačeni u Džehennem naglavačke.” (Bejheki, Hatib el-Bagdadi i Tahavi, hadis je hasen, iako drugi kažu da je slab)

22.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Išao jedan čovjek, pa je previše ožednio. Tada siđe u jedan bunar i iz njega se napi. Kada je izašao, vidio je da pas isplaženog jezika od žeđi jede zemlju. Ovoga je stiglo – pomisli on – isto ono što je bilo stiglo i mene. On je tada napunio svoju mestvu (vodom), pridržao je svojim ustima, ispeo se i napojio psa. Allah mu je za to zahvalio i oprostio mu grijehe.” “Allahov Poslaniče”, upitali su, “ima li nagrada i za životinje?” “Za napajanje svega što je živo ima nagrada”, odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Buhari, br. 2363)

23.

Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka žena je kažnjena zbog mačke zato što ju je zatvorila i nije je pustila dok nije uginula. Zbog toga je ušla u Vatru. Nije je nahranila, niti napojila kada ju je zatvorila, niti ju je pustila da jede insekte i životinje sa zemlje.” (Muslim, br. 2242)

24.

Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo je onoga ko uzme nešto živo za metu. (Muslim, br. 1958)

25.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nipošto ne držite govore sjedeći na leđima svojih životinja. Allah vam ih je potčinio da vas prenesu od odredišta do kojih biste, da nije njih, s velikim naporima stigli, a zemlju vam je odredio da na njoj obavljate svoje potrebe.” (Ebu Davud, br. 2567, hadis je vjerodostojan)

26.

Sehl b. Hanzalijja je rekao: “Jednom prilikom Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prošao je pored deve kod koje su se (od mršavosti) leđa gotovo spojila s trbuhom, pa je kazao: ‘Bojte se Allaha u pogledu ovih životinja, koje ne mogu govoriti. Kada ih jašete, neka su dobre (site), i kada ih jedete, neka su dobre (debele).’” (Ebu Davud, br. 2548, hadis je vjerodostojan)

27.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Mogu se koristiti jahaće životinje ukoliko budu date kao zalog, a može se koristiti i mlijeko životinja koje se muzu ukoliko budu date kao zalog. Onaj ko jaše i muze životinje, dužan je voditi brigu o njima i izdržavati ih.” (Buhari, br. 2512.)

28.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko bespotrebno bude držao psa, svakog dana bit će mu umanjena dobra djela za jedan kirat, izuzimajući psa za usjev i stoku.” (Buhari, br. 2322)

29.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ubijajte samo potpuno crnog psa sa dvije tačke jer je on šejtan.” (Muslim, br. 1572)

30.

Jedna od Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, supruga kazivala je Ibn Omeru, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređivao ubijanje nasilnih pasa, miševa, škorpiona, lunja, gavrana i zmije. (Muslim, br. 1200)

31.

Šeddad b. Evs prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Doista je Allah propisao lijepo postupanje prema svemu. Zato, kada ubijate, radite to na najljepši način, kada koljete, radite to na najmilostiviji način. Onaj ko od vas bude klao, neka naoštri nož kako bi olakšao svojoj žrtvi.” (Muslim, br. 1955)

32.

Doista su Allah i Njegov Poslanik zabranili trgovinu alkoholom, uginulim životinjama, svinjama i kipovima. Tada je rečeno: “Allahov Poslaniče, šta misliš o loju uginule životinje; njime se mažu lađe, maste kože (pri štavljenju) i svijet od njega sebi pravi svijeće?” “Ne, on je zabranjen!”, odgovorio je on. Zatim je, u vezi s tim, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka je Allahovo prokletstvo na jevreje! Kada im je Allah zabranio loj uginulih životinja, oni su ga topili, a zatim prodavali i jeli tu zaradu.” (Buhari, br. 2236)

33.

Abdullah b. Amr, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Milostivi će Svoju milost ukazati onima koji budu imali milosti prema drugima. Budite milostivi prema onima koji su na Zemlji pa će prema vama biti milostiv Onaj Koji je na nebesima.” (Ebu Davud, br. 4936, hadis je vjerodostojan)

34.

Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne smije se nanositi šteta, niti na nanesenu štetu štetom uzvraćati.” (Ibn Madža, Ahmed, Bejheki, hadis je hasen, iako drugi kažu da je slab)

35.

Amr b. Šuajb prenosi od svoga oca, a on od svoga djeda da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Jedite, pijte, udijelite sadaku, oblačite, ali bez pretjerivanja i bez oholosti.” (Nesai, Ibn Madža i Ahmed, hadis je hasen)

36.

Sa’d b. Ubada rekao je: “Allahov Poslaniče, Ummu Sa’d je umrla, pa koja je milostinja (za nju) najvrednija?” “Voda”, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Ubade iskopa bunar i reče: “Ovo je za (dušu) Ummu Sa’d.” (Ebu Davud, br. 1681, hadis je hasen)

37.

Osman, radijallahu anhu, kazivao je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “‘Ko iskopa bunar Ruma, nagrada mu je Džennet’, pa sam ga ja iskopao.” (Buhari, br. 2778)

38.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Da neko od vas uzme uže i sabere breme drva pa ih proda i time sačuva svoj obraz, bolje mu je nego da od ljudi traži milostinju, pa mu bude dato ili uskraćeno.” (Buhari, br. 1480)

39.

Ebu Bekr, radijallahu anhu, kada je slao vojsku prema Šamu rekao je, između ostalog, i sljedeće: “Nemojte sjeći ili paliti palme i nemojte sjeći plodonosno drvo. Nemojte klati ni ovcu, ni kravu, ni devu, osim da se njome hranite.” (Taberi, Tarih)

40.

Omer, radijallahu anhu, naredio je Muhammedu b. Meslemi da propusti vodu sa svog imanja da dođe do Dahaka b. Halife. Nakon što je Ibn Meslema bio pozvan kod Omera, on mu je rekao sljedeće: “Zašto ne dopustiš svom bratu da uradi ono u čemu je i njegov interes i korist, jer ćeš uvijek imati pristup vodi za piće, a u tome nemaš štete?” Nakon Ibn Mesleminog odbijanja, Omer je naznačio kako će voda preći preko tog mjesta, makar išla i preko njegovog stomaka (tj. da će uraditi shodno Omerovim riječima). (Malik, br. 834.)