U današnjem vremenu ummet se nalazi u nezavidnoj situaciji i ta situacija izgleda bezizlazna. Muslimanska čast, život i imetak postali su bezvrijedni. Javno vrijeđati islamske vrijednosti za neke je postao (pohvalan) hobi, a za neke čak i profitabilan biznis. U velikoj većini medija, laž i subjektivna selekcija vijesti zauzele su mjesto istine i objektivnosti. Ali, ta situacija nije bezizlazna, jer unatoč ovim krizama kroz koje ummet prolazi, pobjeda opet pripada islamu i vjernicima. Muslimanima je, posebno u ovom vremenu, potrebna čvrsta veza sa Allahom, čvrsta veza sa Gospodarom svjetova i pouzdanje u Njega kako bi ih On pomogao.
Zašto čovjek treba da ima jaku vezu sa Allahom?
Zato što je On Svemogući i zato što Njemu pripada odredba! Uzvišeni Allah kaže: "I zaista On može, kada nešto hoće, samo za to rekne: 'Budi!' -- i ono bude" (Jasin, 82) i zato što Allah kaže: "Zemlja je Allahova, On je daje u naslijeđe kome On hoće od robova Svojih" (El-A'raf, 128) i zato što Njemu pripadaju vojske nebesa i Zemlje, On je Moćni i Silni, Koji savlađuje sve i Koji je Svoje robove potčinio i oni se ne mogu Njegovoj volji suprotstaviti. Slavljeni Allah kaže: "Opskrbu daje jedino Allah, Moćni i Jaki!" (Ez-Zarijat, 58), tj. On daje opskrbu, a ne ljudi, i zato čovjek ne smije da se osjeća da je ovisan o ljudima, nego mora da bude svjestan da je ovisan o Allahu! "Ako te od Allaha neka nevolja pogodi -- pa, niko je osim Njega ne može otkloniti; a ako ti kakvo dobro podari -- pa, samo je On Svemoćni." (El-En'am, 17) I zato, kada su se nevjernici podigli protiv Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i okupili se da spletkare protiv njega, Uzvišeni Allah razotkrio je i uklonio njihove spletke: "Oni su zamke pleli, a Allah ih je ometao, jer Allah to najbolje umije" (El-Enfal, 30). I do danas nisu prestali sa svojim spletkarenjem, ali to im je uzalud. Sve će to izaći na vidjelo, kad-tad, a rezultat tog spletkarenja nikad nije niti će biti dobro po njih. I kad se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, suočio sa neprijateljem, Allah je rekao: "Zato se bori na Allahovu putu, pa makar sam bio, a podstiči i vjernike; Allah će zaustaviti silu onih koji ne vjeruju, Allah je jači i kazne Njegove su strožije" (En-Nisa, 84). I samo On određuje borbu i njene rezultate: "Zato ti vidiš one čija su srca bolesna kako se žure da s njima prijateljstvo sklope, govoreći: 'Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi.' A Allah će sigurno pobjedu ili nešto drugo od Sebe dati, pa će se oni zbog onoga što su u dušama svojim krili kajati" (El-Maida, 52). I zato se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bojao samo Allaha -- nije se bojao ni brojnosti neprijatelja, a ni njihove opreme. Kroz povijest se može primjetiti da muslimani nisu osvajali zemlje na zapadu i istoku, sjeveru i jugu, osim sa snagom imana u Allaha, i nisu se oslanjali na opremu koja je svakako većinom bila slabija nego neprijateljska, a ni na brojnost, jer su često bili malobrojniji nego suprotna strana koja nema nikakvog oslonca osim materijalne tehnike i brojnosti.
Njih se ne bojte, već se Allaha bojte, ako ste vjernici!
Uzvišeni Allah radi šta hoće i određuje šta hoće, pa ubijeđenost u Njegovu moć i oslonjanje na Njega su obavezni. Kako su časni ashabi, radijallahu anhum, odgovorili kad se okupio ogroman broj neprijatelja sa namjerom da unište islam i istrijebe muslimane? Uzvišeni Allah kaže: "One kojima je, kada su im ljudi rekli: 'Neprijatelji se okupljaju zbog vas, treba da ih se bojite!' -- to učvrstilo vjerovanje, pa su rekli: 'Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospodar!' I oni su se vratili obasuti Allahovim blagodatima i obiljem, nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njima zadovoljan -- a Allah je neizmjerno dobar. To vas je samo šejtan plašio pristalicama svojim, i ne bojte ih se, već se bojte Mene, ako ste vjernici!" (Alu Imran, 173--175) Učenjaci islama, među kojima je i Ibnul-Kajjim, rahimehullah, ukazivala je na jednu opasnost koja je mnoge muslimane zadesila, a to je loše mišljenje o Gospodaru svjetova, tj. misle da Allah ne pomaže Svoj šerijat i da ne pomaže Svoju vjeru i da je On muslimanima propisao poraz u svim vremenima. Ali zašto je onda On objavio Svoju Knjigu i poslao Svoga Poslanika? Zašto je onda propisao vjeru islam i uzdigao je iznad prijašnjih vjera ako islam nikad neće pobijediti? Allah, subhanehu ve teala, opovrgavajući ovakvo mišljenje, kaže: "Onaj ko misli da Poslaniku Allah neće pomoći ni na ovom ni na onom svijetu, neka rastegne uže do tavanice i neka razmisli da li će njegov postupak, ako se objesi, otkloniti ono zbog čega se on ljuti" (El-Hadždž, 15);"**Oni koji se suprotstavljaju Allahu i Poslaniku Njegovu bit će, sigurno, najgore poniženi. Allah je zapisao: 'Ja i poslanici Moji sigurno ćemo pobijediti!'"** (El-Mudžadela, 20--21) Znači, Allah će pomoći one koji ispune uvjete za tu pomoć, i onaj ko hoće Njegovu pomoć ne smije da se suprotstavlja Allahu i Njegovom Poslaniku.
I ne gubite hrabrost i ne žalostite se; vi ćete pobijediti ako budete mu'mini
Ovaj ummet odgaja se putem Allahove odredbe i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pokazao nam je kako je pomogao svog Gospodara, pa je i On njega pomogao: "O vjernici, ako Allaha pomognete, i On će vama pomoći i korake vaše učvrstiti." (Muhammed, 7); "Ako vas Allah pomogne, niko vas neće moći pobijediti, a ako vas ostavi bez podrške, ko je taj ko vam, osim Njega, može pomoći? I samo u Allaha neka se pouzdaju vjernici!" (Alu Imran, 160) Allah, azze ve dželle, odredio je sve pedeset hiljada godina prije nego što je stvorio nebesa i Zemlju. I muslimani nekada misle da je nešto loše za njih, a ono ustvari bude dobro, jer oni ne znaju gajb: "Vi ne smatrajte to nekim zlom po vas; ne, to je dobro po vas" (En-Nur, 11). Isto kaže Allah, subhanehu ve te ala: "Ne volite nešto, a ono može biti dobro za vas; nešto volite, a ono ispadne zlo po vas. A Allah zna, a vi ne znate" (El-Bekara, 216) i ovo pravilo je važilo kroz istoriju: "Allah neće izmijeniti jedan narod dok on sam sebe ne izmijeni" (Er-Ra'd, 11).
Kada pažljivo pogledamo kakav je naš odnos prema Allahu, zar možemo očekivati bolje stanje? Mi često bježimo od stvarnosti ovog užasnog odnosa prema Gospodaru svjetova i navodimo razne uzroke za našu slabost, ali ipak glavni je problem u nama samima. Pa, neka svaki pojedinac nastoji da popravi svoje stanje, pa onda u svojoj porodici i rodbini, a isto tako i oni koji imaju vodeće funkcije moraju da popravljaju stanje svoga stada. Pouzdanje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u Allaha ogledalo se u tome da je on uvijek bio čvrsto ubijeđen u Allahovu pomoć, i da ga On nikada neće ostaviti na cjedilu. Zbog brojnosti nevjernika i njihove snage, te slabosti i malobrojnosti muslimana, neki ashabi su očajavali, pa bi ih Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u najtežim trenucima podsjećao na to da pobjeda pripada islamu. Kad su nevjernici, kojih je bilo oko deset hiljada, opkolili Medinu u Bitki na hendeku, broj muslimana, izmorenih i gladnih, bio je daleko manji. Muslimani su svojim rukama iskopali ogroman kanal da bi se tako odbranili od velikog broja nevjernika i za vrijeme ovog kopanja ashabi su naišli na ogroman kamen koji nisu mogli razbiti, pa su pozvali Resula, sallallahu alejhi ve sellem, pa kada je udario prvi put reče: "Allahu ekber, dati su mi ključevi Šama! Tako mi Allaha, sada vidim njegove crvene palače!" Kada je udario drugi put, reče: "Dati su mi ključevi Perzije! Tako mi Allaha, sada vidim bijelu palaču Medaina!" Kada je udario treći put, reče: "Dati su mi ključevi Jemena! Tako mi Allaha, sa ovog svog mjesta vidim vrata Sane!" I sve ovo Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže u ovako teškim okolnostima, onda kada su mnoge duše pomislile svašta o Allahu, onda kada su se vjernici našli u velikim iskušenjima i zamišljali razne scenarije: nevjernici će preći preko hendeka, ili ćemo umrijeti od gladi pod opsadom... ili... Ali Allah, Silni, šalje meleke kao pomoć vjernicima i daje poraz nevjernicima, i u ovoj bitki posla na mušrike jak vjetar koji nisu očekivali i koji im raznese šatore. I vidimo da su muslimani sve zemlje, koje je Poslanik spomenuo, za kratko vrijeme osvojili. Pa, zato kada Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u vjerodostojnim predajama kaže da pobjeda pripada islamu, onda moramo da vjerujemo u to i nikako ne smijemo da sumnjamo u to. Uzvišeni Allah kaže: "On je poslao Poslanika Svoga s uputstvom i pravom vjerom da bi je izdigao iznad ostalih vjera, makar ne bilo po volji mnogobošcima." (Et-Tevba, 33) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio nas je da neće biti kuće na dunjaluku a da u nju neće ući islam. Ovo se još nije desilo, pa znači da se mora desiti u budućnosti. Isto tako nas je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio u vjerodostojnoj predaji od Abdullaha b. Amra el-Asa, radijallahu anhu, kada je pitan koji će grad biti prvo osvojen, Carigrad (sadašnji Istanbul) ili Rim, pa je odgovorio da će prvo biti osvojen Carigrad. (Ahmed) Carigrad je već osvojen, a Rim još nije, ali nema sumnje da će i taj grad biti u rukama muslimana.
I sada, kada su zapad i istok ostali bez moralnih normi i vrijednosti, koja je vjera najpreča da se raširi i uzdigne iznad ostalih? To je vjera koja se najbrže raširila po svim kontinentima, pa čak i sada, kada su muslimani u slabom stanju, islam se najbrže širi od svih ostalih vjera osvajajući srca mnogih ljudi koji koriste razum. Muslimani moraju da budu u čvrstoj vezi sa Allahom u svakom vremenu, pogotovo u vremenima fitne i smutnje. I moraju da znaju da On određuje sve što se dešava. Tako je odredio i fitne, iskušenja, koja je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nagovijestio: razjedinjenost i ratovi, nasilje, izobilje koje prouzrokuje griješenje, ljudi na vlasti koji nisu za to, da nevjernik bude smatran kao vjernik, a vjernik kao nevjernik, brzo mijenjanje shvatanja akide, promjene kod vjernika -- zanoći kao vjernik, a osvane kao nevjernik i obrnuto. Kroz ova iskušenja raspoznaju se vjernici od nevjernika, tako da bi na kraju bilo jasno ko je bio na pravom putu, a ko krivom. Slavljeni Allah kaže: "Da bi Allah dobre od nevaljalih odvojio i da bi nevaljale jedne na druge naslagao, a onda ih sve u gomilu zbio i u Džehennem bacio." (El-Enfal, 37) Na kraju skrećemo pažnju na to da ovim ajetima i hadisima trebamo dati ogromnu pažnju, vjerujući u njih i razmišljajući o njima da bismo se imanski spremali za ono što nas čeka: "Zar vi mislite da ćete ući u Džennet, a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji su prije vas bili i nestali? Njih su satirale neimaštine i bolest, i toliko su bili uznemiravani da bi i Poslanik, i oni koji su s njim vjerovali -- uzviknuli: 'Kada će već jednom Allahova pomoć!?\' Eto, Allahova pomoć je zaista blizu!'" (El-Bekara, 214)
Autor: Šejh Muhammed Salih el-Munedždžid
Priredio: Mr. Hasan Stranjac