Činjenje istigfara
Kada ljude na Zemlji pogodi kakav musibet i nedaća, to često biva kao posljedica ljudskih grijeha. Stoga je na čovjeku da se stalno kaje svome Gospodaru i da često uči istigfar. Imam Kurtubi u svome tefsiru prenosi da se jedan čovjek požalio Hasanu el-Basriju na sušu, a on mu reče: "Istigfar čini Allahu!" Drugi mu se požalio na siromaštvo, a on mu reče: "Istigfar čini Allahu!" Treći ga je zamolio da mu prouči dovu da mu Allah podari dijete, a on mu reče: "Istigfar čini Allahu!" Četvrti mu se požalio na nerađanje plodova u njegovoj bašti, a on mu reče: "Istigfar čini Allahu!" Tada mu jedan od prisutnih reče: "Ljudi te pitaju za razne probleme, a ti im svima odgovaraš da čine istigfar?!" On mu reče: "Ja to nisam rekao od sebe. Uzvišeni Allah u suri Nuh kaže: "Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati. Šta vam je, zašto se Allahove sile ne bojite a On vas postepeno stvara?!" (Nuh, 10--14)
Činjenje istigfara u osnovi je mustehab, tj. preporučeno, jer čovjek može tražiti oprost za grijehe a da nije učinio grijeh (kao što je to činio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem) ili ne zna da je učinio grijeh, čineći tako ibadet iskazujući poniznost i potrebu za Allahovim oprostom. Ali, istigfar može biti i vadžib, a to je kada čovjek počini određeni grijeh, na što se odnose mnogi ajeti u kojima je izrečena naredba Uzvišenog Allaha da činimo istigfar.
Arapska riječ "estagfirullah" znači "od Allaha tražim oprost". Oprost znači zaštita od zla počinjenih grijeha i njihovo pokrivanje.
Uzvišeni Allah Svome robu, koji Ga zamoli za oprost grijeha, pokriva grijehe i ne razotkriva njegovu sramotu na ovome svijetu. On će mu ih pokriti i na budućem svijetu i ne samo da ga neće osramotiti, nego će mu iz Svoje milosti otkloniti kaznu za počinjene grijehe.
Traženje oprosta za učinjene grijehe u Kur'anu se spominje na mnogo mjesta. Uzvišeni kaže: "I molite Allaha da vam oprosti, jer Allah prašta i milostiv je." (El-Muzzemmil, 20)
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Allaha, ja Allaha molim za oprost i kajem Mu se preko sedamdeset puta na dan." (Muttefekun alejhi)
Traženje oprosta za učinjene grijehe često se zajedno spominje sa pokajanjem, pa u tom slučaju istigfar znači traženje oprosta jezikom, a pokajanje čvrstu odluku srca i nijet da će se prekinuti sa činjenjem dotadašnjih grijeha. Pravila koja se odnose na dovu, važe i za traženje oprosta, tj. Allah će se, ako bude htio, odazvati i oprostiti onome koji zamoli za oprost, naročito onome ko Ga za oprost zamoli skrušena srca i ko Mu se obrati u pravom času, kao što je vrijeme pred zoru, nakon namaza, kada On naročito prima pokajanje i oprašta učinjene grijehe.
Najbolje traženje oprosta jeste ono koje se započne zahvalom svome Gospodaru, zatim priznanjem grijeha i na kraju upućenom dovom Gospodaru za oprost, kao što se navodi u hadisu koji pripovijeda Šeddad b. Evs u kome stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolja molba za oprost je da rob izgovori: 'Allahu, Ti si moj Gospodar. Nema istinskog boga osim Tebe. Ti si me stvorio i ja sam Tvoj rob. Držim se Tebi date obaveze i obećanja, koliko mogu. Utječem Ti se od zla koje sam počinio. Priznajem blagodat Tvoju prema sebi i priznajem grijeh svoj, pa mi oprosti, jer samo Ti opraštaš grijehe!'" (Buhari)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, također je rekao: "Uzvišeni Allah kaže: 'O čovječe, za sve za šta Me zamoliš i zatražiš da ti oprostim, Ja ću ti oprostiti! O čovječe, kada bi tvoji grijesi do neba doprli, pa Me zamolio da ti oprostim, Ja bih ti oprostio! O čovječe, kada bi Mi došao sa grijesima kolika je Zemlja, a onda Me sreo ne čineći Mi širk, Ja bih ti kolika je ona oprosta dao.'" (Tirmizi, Ahmed, vjerodostojan)
Donošenje salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem
Uzvišeni Allah kaže: "Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu selame (pozdrave)." (El-Ahzab, 56)
Allahovo blagosiljanje Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, znači njegovo hvaljenje u društvu meleka, a blagosiljanje koje upućuju ljudi i meleki znači njihova dova za njega.
Ibnul-Kajjim kaže: "Ako Allah i Njegovi meleki njega blagosiljaju, blagosiljajte ga i vi, jer nikome nije preče da ga blagosilja i pozdrave mu više šalje nego vama, zato što vam je on, zahvaljujući blagodarnosti svoga poslanstva i svoje misije, pružio čast i dobrobit i ovoga i onoga svijeta."
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega donijeti deset." (Muslim) I kaže: "Ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega donijeti deset salavata, poništiti mu deset loših djela i uzdići ga za deset deredža." (Ahmed, Nesai, vjerodostojan) I, također je rekao: "Škrtica je osoba u čijem se prisustvu spomenem, pa me ne blagoslovi." (Tirmizi, Hakim, vjerodostojan)
Kako se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, blagosilja?
Najpoznatiji salavat je:
[اللَّهُمَّ صَلِّ عَلَى مُحَمَّدٍ، وَعَلَى آلِ مُحَمَّدٍ، كَمَا صَلَّيْتَ عَلَى إِبْرَاهِيمَ، وَعَلَى آلِ إِبْرَاهِيمَ، إِنَّكَ حَمِيدٌ مَجِيدٌ، اللَّهُمَّ َبَارِكْ عَلَى مُحَمَّدٍ، وَعَلَى آلِ مُحَمَّدٍ، كَمَا بَارَكْتَ عَلَى إِبْرَاهِيمَ، وَعَلَى آلِ إِبْرَاهِيمَ، فِي الْعَالَمِينَ إِنَّكَ حَمِيدٌ مَجِيدٌ]{dir="rtl"}
Allāhumme salli alā Muhammedin ve alā āli Muhammed kemā sallejte āla Ibrāhīme ve āla āli Ibrāhīme, inneke Hamidūn Medžīd. Allāhumme bārik 'alā Muhammedin ve alā āli Muhammed kemā bārekte alā Ibrāhīme ve alā āli Ibrāhīme, inneke Hamīdun Medžīd.
Allahu, podari svoj salavat Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si podario Ibrahimu i porodici Ibrahimovoj, Ti si, uistinu, Hvaljeni i Slavljeni. Allahu, podari bereket Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si podario Ibrahimu i porodici Ibrahimovoj, Ti si, uistinu, Hvaljeni i Slavljeni. (Muttefekun alejhi)
Koristi i plodovi donošenja salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
• Pokoravanje zapovijedi Uzvišenog Allaha.
• Zasluživanje za svaki salavat donesen na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, deset salavata od Uzvišenog Allaha.
• Zasluživanje Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, zauzimanja (šefata) na Sudnjem danu.
• Zasluživanje rasterećenja od briga.
• Onaj ko blagosilja Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, zaslužuje lijep spomen i blagoslov od Uzvišenog Allaha.
• Sve što se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, više blagosilja, ljubav je sve jača.
Najodabranije prilike za donošenje salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, su:
-- Najvažnija i najdokazanija prilika za blagosiljanje Vjerovjesnika je na zadnjem sjedenju (tešehudu) u namazu.
-- Za vrijeme dženaza-namaza poslije drugog tekbira.
-- Kada se spomene Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
-- Prilikom ulaska u džamiju i izlaska iz džamije.
-- Poslije slušanja ezana, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada čujete mujezina, ponavljajte ono što on izgovara, a zatim me blagoslovite, jer ko mene blagoslovi jednom, Allah će njega blagosloviti deset puta. Zatim zamolite Allaha da mi da visok položaj u Džennetu (El-Vesile) jer je to mjesto u Džennetu koje zaslužuje samo jedan Allahov rob, a ja se nadam da ću to biti ja. Ko za mene zamoli to mjesto u Džennetu, zaslužio je moje zauzimanje (šefat) za njega na Sudnjem danu." (Muslim)
-- Prilikom upućivanja dove.
-- Petkom.