Menu

Kako postići balans pH u organizmu

Tema Naše zdravljeČitanje 4 minute
U prošlom broju započeli smo tematiku o pH u organizmu i šta to u konačnici treba značiti. Podsjetili smo se termina lužnato i bazno, kao i koji je to njihov idealan omjer (kod zdravog pojedinca pH krvi je između 7,40 i 7,45).
Spomenuta su i imena poput dr. Tullioa Simoncinija i nobelovca Ottoa Heinricha Warburga, a sve sa ciljem da se pobliže približi važnost termina pH kao i teorije koju su ovi znanstvenici predočili užem znanstvenom auditoriju i široj javnosti.

Naime, pojednostavljeno kazano, njihove nam tvrdnje i teorije govore kako neke od najsmrtonosnijih bolesti današnjice možemo liječiti principima ravnoteže pH u organizmu. A, naravno, osim najtežih oboljenja, cijeli je dijapazon drugih bolesti i stanja koja se na ovaj način mogu tretirati.

Spomenuli smo da se na temelju ovih tvrdnji, kao i mnogih drugih istraživanja, krenulo sa alternativnim liječenjima i izlječenjima raka jednostavnim i svima dostupnim tvarima poput natrijevog hidrogenkarbonata, nama svima poznatog pod imenon soda bikarbona, medicinska naravno, bez aluminija.

Postoji dosta načina na koje se medicinska soda može koristiti u svrhe alkalizacije organizma, najčešće, naravno, oralnom konzumacijom ujutro i uvečer otopljena u vodi.

Osim medicinske sode, sok limuna u mlakoj vodi izjutra natašte odličan je alkalizator. Ne treba i ne smije vas prevariti njegov kiseli okus, jer limun u organizmu konvertira u bazno.

Naravno, bilo bi veoma opširno govoriti o mehanizmima djelovanja i medicinske sode i limuna, ali bez ikakve sumnje utvrđena su njihova pozitivna dejstva na očuvanje zdravlja organizma. Postoje brojni medicinski protokoli koji ih preporučuju radi alkalizacije i služe za preventivu kao i za liječenje.

Naravno, postoji i hrana koja tijelo čini kiselim ili baznim, te ćemo se u ovom broju fokusirati i na te namirnice.

Naravno, nećemo tabelarno prikazivati namirnice jer bi bilo nemoguće napraviti konačnu verziju. Cilj nam je dati smjernice za promjenu prehrambenih navika u održavanju pH organizma. Jer, svaki put kad krenemo sa jelom, mi ili se hranom liječimo ili hranimo bolest sa njom, ovisno od sadržaja na našem tanjiru.

Preporučeno je i uraditi laboratorijsku analizu – test intolerancije na namirnice. Hrana koja potiče baznost jeste sljedeća: sve svježe voće i povrće, klice, jabučni ocat, bademove i suncokretove sjemenke, datule, suha voća bez sumpora, jagodičasto i bobičasto voće, limun, biljni čajevi bez kofeina, krompir, sva hladno cijeđena ulja... Dok, s druge strane, jako će nas zakiseliti stvari poput alkohola, ječma, bijela peciva, kolači i šećer, gazirana pića, prerađena i konzervirana hrana, čokolada, nikotin, tjestenine... Spisak je jako dug i onda se logički postavlja pitanje, a što onda, zapravo, možemo i smijemo jesti? Nikako se ne smije ići teorijom kako su ljudi prije sve jeli pa bili zdravi, jer se promijenila i životna sredina u kojoj živimo i načini pripreme hrane i upotrebe konzervanasa i aditiva počeli su davno nositi svoj danak. Ali, dakle, kako se onda ispravno hraniti?

Da bismo održali pH ravnotežu, trebamo u jednom obroku ili tokom dana imati tri dijela obroka koji stvara alkalnu podlogu u odnosu na jedan dio obroka koji stvara kiselu sredinu.

Dakle, pravilnim odabirom hrane kao i dostatnom količinom vode, uz tjelesnu aktivnost, uz povremene detoksikacije, bilo putem saune, bilo dijetom pod nadzorom ljekara, ne bismo trebali imati problema sa održavanjem pravilnog pH i očuvanjem zdravlja i vitalnosti.

I u narednom broju pozabavit ćemo se sa pH u našem organizmu, uz navođenje i nekih medicinskih protokola koji se uspješno koriste u liječenju i izlječenju, ali i prevenciji bolesti, što je najvažnije.

(Korištena literatura: Reddy ST, Wang CY, Sakhaee K, Brinkley L, Pak CY. Effect of low-carbohydrate high-protein diets on acid-base balance, stone-forming propensity, and calcium metabolism. American Journal of Kidney Diseases. The Alkaline Diet, Journal of Environmental and Public Health, 2012)