Sultan Nuruddin Zenki
Nuruddin Mahmud b. Zenki et-Turki ez-Zenki (1117. – 1173. \ 511. – 569. h. g.) bio je sultan Halepa i Mosula, zatim je zavladao Damaskom i većinom Šama. Njegova vojska pod komandom Eseduddina Širka, ulaskom u Kairo 564. h. g., nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, konačno je srušila Fatimijski hilafet. Eseduddin Širko bio je amidža Salahuddina el-Ejjubija i poveo ga je na taj pohod. Nakon Širkove smrti, Salahuddin postaje namjesnik Egipta i zapovjednik egipatske vojske, a poslije smrti sultana Zenkija i smrti njegovog maloljetnog nasljednika, preuzeo je sultanat.
Pod vođstvom sultana Mahmuda, od krstaških hordi oslobođeno je više od 50 naseljenih mjesta u Šamu. I zapravo iza historijskog Salahuddinovog podviga, oslobađanja Kudsa, stoje velika djela njegovog prethodnika.
Historičari sultana Nuruddina Mahmuda ez-Zenkija opisuju kao veoma pobožnog, učenog i pravednog vladara. Prisustvovao je naučnim kružocima i učestvovao u vjerskim raspravama, hadise je citirao sa senedom. Supruga mu je također bila učena. Biografi dinastije Zenki navode da je bila veliki poznavalac hanefijskoga fikha. Za njega su neki učenjaci rekli da, nakon Omera b. Abdulaziza, nije bilo boljeg vladara od Mahmuda ez-Zenkija.
(Izvor: Ebu Šama, Makdisi, Kitabur-revdatejn fi ahbarid-devletejn)
Krov Kabe drži 49 stubova od tikovine
Krov Kabe drži 49 stubova od tikovog drveta uvezenog iz Burme. Trupci su obrađeni u Džedi gdje su osušeni i smanjen im je postotak vlage. Ovi drveni stubovi od tikovine ravnomjerno su raspoređeni oko zidova u unutrašnjosti Kabe.
Stablo tika raste u tropskim šumama, izuzetno je čvrsto i otporno te se koristi u brodogradnji i proizvodnji kvalitetnog namještaja.
Kaba je kroz historiju prošla mnoge faze izgradnje i obnove. Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, prije poslanstva učestvovao je u rekonstrukciji Kabe koju su izvele Kurejšije. Više puta Kaba je stradavala u požarima i poplavama, tako da su njene popravke i renoviranja bile nužne.
Muhjuddin Hašimi, bivši direktor Ureda za održavanje Kabe, kaže kako je sadašnji izgled Kaba dobila u kurejšijskoj rekonstrukciji. Tada su Kurejšije ostavili samo jedna vrata, dok su druga zazidali. Nakon što je izgorjela u požaru 64. h. g., Abdullah b. Zubejr sagradio je Kabu na temeljima Ibrahima, alejhis-selam, ali je Abdulmelik b. Mervan 73. h. g., ponovo vratio Kabi izgled koji su joj dale Kurejšije. Taj izgled ostao je do danas.
Tokom vladavine dinastije Saud izvršene su brojne restauracije, popravke i renoviranja oštećenih i dotrajalih dijelova. Prvi radovi na renoviranju i restauraciji započeli su 1377. h. g., u vrijeme kralja Sauda. Tada je zamijenjen vanjski krov Kaba – Kaba ima dva krova – unutrašnji krov je od drveta i za njega se pričvršćuje unutrašnji pokrivač Kabe.
Hašimi kaže ako je, također, izvršena obnova unutrašnjih zidova, renoviran mermer u unutrašnjosti, te obnovljene unutrašnje stepenice. U vrijeme vladavine kralja Fejsala izvršena je izmjena halki na vratima Kabe i to 1391. h. g., u vrijeme kralja Halida izmijenjena su vrata. Posljednji put renoviranja su vršena 1417. h. g., i to u trajanja od tri mjeseca. Razlog ove posljednje renovacije bila je poplava iz 1388. h. g., koja je oštetila stubove u unutrašnjosti i dovela do pojave hrđanja na dijelovima zida nasuprot Ismailovog Hidžra.
(Izvor: alarabiya.net)
Pet srednjovjekovnih muslimanskih otkrića koja su promijenila svijet
● Do 9. vijeka muslimanski naučnici usaglasili su se da je Zemlja sferičnog oblika. Dokaz koji je iznio astronom Ibn Hazm jeste “da je Sunce uvijek vertikalno u odnosu na određenu tačku na Zemlji”. To je bilo 500 godina prije Galilea.
Proračuni koje su proveli muslimanski astronomi doveli su ih do rezultata takve tačnosti da su pri proračunu obima Zemlje izračunali da obim iznosi 40.253 kilometra, i pogriješili za manje od 200 kilometara. Godine 1139. Idrisi je kralju Sicilije Rogeru na poklon donio globus zemaljske kugle.
● Iako su Kinezi izumili barut koji je bio dosta nečist i veoma slab, i koristili ga za vatromet, muslimani su našli način na koji taj barut uz pomoć natrijum-nitrata može biti pročišćen i dobiti dodatnu snagu, dakle biti korišten za vojnu upotrebu.
● Vakcinu nisu izumili Jenner ili Pasteur, već ju je Zapad preuzeo od islamskog svijeta i prenio u Evropu iz Turske. To je učinila supruga britanskog ambasadora u Istanbulu godine 1724. Djeca u Turskoj bila su vakcinisana protiv velikih boginja korištenjem oslabljenih ili umrtvljenih ćelija velikih boginja iz tijela zaraženih domaćih životinja, najmanje 50 godina prije nego što je isti metod upotrijebljen na Zapadu.
● Olovka sa mastilom izmišljena je na zahtjev vladara Egipta 953. godine, nakon njegovog zahtjeva u kojem je tražio olovku koja neće isprljati njegove ruke ili odjeću. Ta olovka imala je rezervoar sa mastilom, i poput modernih hemijskih olovaka, mastilo se spuštalo do vrha olovke kombinacijom gravitacije i razlike u pritisku.
● Sistem brojeva koji danas koristimo vjerovatno je po porijeklu indijski, ali stil i brojevi su arapski i prvi put se pojavljuju u upotrebi u djelu velikih matematičara islamskog svijeta Havarizmija i Kindija godine 825.
Algebra je dobila naziv po Havarizmijevoj knjizi El-Džebr va el-mukabilah, čija se većina sadržaja upotrebljava i danas. Tri stotine godina kasnije italijanski matematičar Fibonacci je prenio je ova djela u Evropu i preveo ih.
Algoritmi, kao i većina trigonometrije, dolaze iz islamskog sveta. Kindijeva otkrića su temelj moderne kriptologije.
(Izvor: dialogos.ba)
Izgradnja džamije Kubbetus-sahra
Mesdžidul-Kuba izgradio je halifa Abdulmelik b. Mervan, a Evropljani su ga pogrešno nazvali Omerovim mesdžidom. Halifa je u njegovu izgradnju uložio ogroman imetak.
Ibn Kesir je rekao: “Abdulmelik je uložio velika sredstva i poslao veliki broj majstora iz svih krajeva zemlje na izgradnju Bejtul-makdisa. Za rukovodioce radova postavio je Redžaa b. Hajvu i svog štićenika Jezida b. Selama, odobrivši im ogromna sredstva i naredivši da ne žale u trošenju za izgradnju Bejtul-makdisa. Njih dvojica učinili su kako im je rečeno. U sklopu izgradnje, sagradili su mesdžid Kubbetus-sahra, popločali ga raznobojnim mramornim pločama, prekrili različitim vrstama zastora. Određeni su radnici koji su vodili brigu o mirisu džamije. Opskrbljeni su najkvalitetnijim miskom, amberom, ružinom vodicom, šafranom, pa su tokom noći radili kako bi čitava džamija bila namirisana. Kandilji i lanci su napravljeni od zlata i srebra. Prostirka je bila od raznobojnih ćilima. Džamija je toliko mirisala da se miris mogao osjetiti sa velike razdaljine. S ukrasnim motivima džamije veoma su pretjerali prikazavši mnogo lažnih simbola i eshatoloških prizora, poput slika sirat-ćuprije, džennetskih vrata, Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, stopala, doline u Džehennemu, džehennemskih vrata i drugih mjesta u njemu. Tome se ljudi dive do današnjih dana... Generalno, nakon izgradnje džamije Bejtul-makdis nije joj bilo ravne na Zemlji po ukrasima i ljepoti. Džamija je bila bogato ukrašena draguljima i mozaicima. Redža b. Hajva i Jezid b. Selam završili su gradnju ove džamije na najbolji način. Smatra se da su u njenu izgradnju utrošili između 300.000 i 600.000 miskala zlata. O tome su izvijestili halifu Abdulmelika, a on im je poručio da im poklanja toliko zlata. Oni su kazali da bi voljeli još više ukrasiti džamiju i da bi u to uložili i nakit svojih supruga, pa im je Abdulmelik kazao: “Smatram da ste time odbili uzeti imetak koji sam vam ponudio i naređujem vam da njime ukrasite džamijsko kubbe/kupolu i vrata.” Kad su završili taj dio posla, u kubbe se nije moglo pogledati od blještavila starog i novog zlata kojim je optočeno.”
(Izvor: El-Bidaja ven-nihaja)
