“Ja ću uistinu otići, a doći će vam Paraklit, dah istine...”
U Evanđelju po Ivanu (14:15) navodi se da je Isa, alejhis-selam, rekao havarijjinima: “Ja ću uistinu otići, a doći će vam Paraklit, dah istine, neće govoriti od sebe, nego će govoriti onako kako mu se kaže...” U ovom tekstu primjećujemo da riječ “Paraklit” nije prevedena, iako je cijeli Indžil preveden. U nekim štampama je umjesto “Paraklit” napisano “on”, tj. “doći će vam on”! Ko je to on i ko je Paraklit? Originalni jezik Novog zavjeta je sirijanski, međutim, ne postoji nijedan sačuvan primjerak Novog zavjeta na tom jeziku. Najstariji sačuvani zapisi Novog zavjeta su na grčkom jeziku.
Paraklit je riječ grčkog porijekla, a njeno značenje je Hvaljeni. To je upravo značenje imena Muhammed, jer je izvedeno iz riječi “hamd”, kao što se kaže “elhamdu lillahi”, što znači “hvala Allahu”. U Evanđelju po Barnabi umjesto Paraklit jasno je napisano ime Muhammed te da je to poslanik kojeg je najavio Isa i da je on posljednji poslanik. (Muhammed Abdurrahman Ived, Razlika i podudarnost između Evanđelja Barnabe i četiri evanđelja) Nekolicina orijentalista pokušala je poreći ovaj nagovještaj na krajnje neobičan način. Rekli su da je Muhammed sebi dao to ime nakon što je preselio u Medinu gdje se pomiješao sa kršćanima, te je čitao u Indžilu o osobinama najavljenog poslanika i o njegovom imenu Paraklit ili na sirijanskom “Munhamena”. (Poput austrijskog orijentaliste Lujsa Springera (1893), Hartvina Derenburga (1908) i drugih. Pogledati: Dževad Ali, Historija Arapa u islamu, str. 97–98; Munkiz Mahmud Sekar, Da li Sveta knjiga nagovještava Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem, str. 129) Svako ko ima iole uvida u biografiju Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, dobro zna da mu je ime dao njegov djed Abdulmutalib kada se rodio kao siroče bez oca. Isto tako, opće je poznato da Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, nije čitao niti pisao, kao što o tome Uzvišeni govori: “Ti prije nje nijednu knjigu nisi čitao, a nisi je ni desnom rukom svojom pisao, inače, posumnjali bi oni što laži govore.” (El-Ankebut )
Ovaj citat iz Novog zavjeta koji govori o Paraklitu u potpunosti je promijenio životni tok imama Ebu Muhammeda Abdullaha el-Mejurkija et-Terdžumana (832. h. g.), koji je bio jedan od najistaknutijih kršćanskih svećenika u svom vremenu, štaviše, bio je pripremljen da postane vrhovni crkveni poglavar – papa, međutim, kada je naišao na citat u Indžilu koji nagovještava Muhammedov dolazak, prihvatio je islam, nakon toga napisao je knjigu koju je naslovio Dar razboritom u odgovoru pristalicama krsta. Knjigu je podijelio na dva dijela. U prvom dijelu govori o svom prelasku na islam, a u drugom odgovara kršćanima na njihove zablude.
Specifičnosti kosmosa i svijeta u kojem živimo
Kada kažemo broj dimenzija, mislimo na mogući broj pravaca u kojem se možemo pokretati. U našoj realnosti postoje tri dimenzije: naprijed-nazad, gore-dolje i desno-lijevo. Postavlja se pitanje, zašto baš tri dimenzije? Zašto ne, naprimjer, dvije dimenzije, kao što je površina papira (desno-lijevo, naprijed-nazad) ili pak četiri ili više dimenzija (koje baš i ne možemo vizualizirati)? Matematički računano nalazimo da orbite planeta ne mogu biti stabilne ako živimo u svijetu koji posjeduje više od tri dimenzije. Kao što znamo, planete, kao što su Zemlja, Mars i ostale, kreću se u stabilnim orbitama oko Sunca, odnosno na određenom odstojanju kruže oko Sunca. U svijetu više dimenzija, recimo četiri, stabilnost ovih orbita bila bi kao stabilnost olovke koja stoji na svom špicu. I najmanje pomjeranje oborilo bi olovku. Tako bi i obični meteor mogao prouzrokovati nestabilnost orbite, te “gurnuti” planetu u vrućine Sunca ili međuzvjezdani prostor. Da pak, živimo u svijetu manjim od tri dimenzije, recimo dvije, došlo bi do problema što se tiče kompleksnosti života. Naprimjer, kompleksne neuralne mreže, kao što je naš mozak, ne bi bile moguće. Hiljade konekcija koje neuroni stvaraju između sebe bile bi blokirane u dvodimenzionalnom svijetu, jer ne bi mogle da prelaze jedne preko drugih (kroz treću dimenzijiu, gore-dolje). Ovo bi definitivno imalo uzroka na razvijenost čovjeka. Drugi primjer jeste mogućnost atoma karbona da formiraju konstrukcije u više pravaca, nešto što je glavni dio u mnogim procesima života. Tri dimenzije su, gledajući ove primjere, ekstremno prikladne za život i razvoj koji poznajemo.
Ovo su samo tri od mnogobrojnih činjenica koje se tiču specifičnosti kosmosa u kojem živimo. Od samog stvaranja, pa do danas, postojali su i postoje procesi koji su precizno određeni da učine ovaj kosmos pogodnim mjestom za život.
“Mi ćemo im pružati dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina...”
(El-Fussilet, 53)“Hvaljen neka je Allah koji je nebesa i Zemlju stvorio i tmine i svjetlo dao, pa opet oni koji ne vjeruju – druge sa Gospodarom svojim izjednačuju!”
(El-En’am, 1)Antioksidacijska svojstva meda
Med obiluje enzimima – dijastaza, invertaza, lipaza, peroksidaza, katalaza i dr. Upravo radi njih med zauzima važno mjesto među prehrambenim proizvodima jer enzimi meda u ljudskom organizmu imaju izrazitu antioksidativnu ulogu, a zagrijavanjem meda postiže se suprotan efekt. Naime, stvaraju se slobodni radikali, koje ne samo da inaktiviraju antioksidante, već pokreću niz toksičnih promjena u organizmu. Stoga, ne stavljajte med u vruće napitke!
U medu postoji velika količina sastojaka koji pokazuju antioksidacijsku aktivnost, a najpoznatiji su flavonoidi (krizin, pinocembrin, pinobanksin, kvercetin, kempferol, luteolin, galangin, apigenin, hesperitin, miricetin), fenolne kiseline (kava kiselina, kumarinska, ferulinska, elaginska, klorogenska, galna), askorbinska kiselina, enzimi, (glukoza-oksidaze, katalaze i peroksidaze), karotenoidi, te produkti Maillardovih reakcija.
Količina i tip tih antioksidansa najviše ovise o botaničkom i geografskom podrijetlu meda, dok proizvodnja, rukovanje i skladištenje imaju puno manji utjecaj. S obzirom na način proizvodnje meda, različite vrste meda imaju različiti profil flavonoida i fenolnih kiselina, ovisno o biljci koja je bila glavni izvor nektara. Antioksidacijska aktivnost je u korelaciji sa sadržajem ukupnih fenola i bojom meda, pa prema tome tamniji med koji sadrži više ukupnih fenola, ima i veću antioksidacijsku aktivnost.
Fenolni spojevi u medu zapravo su flavonoidi i fenolne kiseline te med upravo zbog sadržaja raznolikih fenolnih spojeva predstavlja izvrstan i prirodan izvor antioksidansa. Flavonoidi u medu su važni jer određuju boju meda, aromu i okus te imaju koristan učinak na zdravlje. Flavonoidi, osim antioksidacijskih svojstava, sadrže i ostala korisna svojstva kao što su protuupalna, antibakterijska, antialergijska, antiishemijska i antitumorska svojstva, te svojstvo inhibicije enzima koje je moguće zbog interakcije enzima sa ostalim dijelovima molekule flavonoida.
Organizam čovjeka posjeduje efikasne odbrambene antioksidacijske sisteme za zaštitu od slobodnih radikala i ostalih reaktivnih vrsta kisika. Enzimski antioksidansi prvi su odbrambeni mehanizam protiv slobodnih radikala te ih neutraliziraju već pri njihovom nastanku. Najpoznatiji među tim enzimima je superoksid-dismutaza, koji štiti DNA i lipide. Međutim, kako čovjek stari, tako se i produkcija tih enzima smanjuje te se nameće potreba za konzumacijom hrane bogate antioksidansima, među kojom se svakako nalazi i med.
Ebu Seid prenosi da je neki čovjek došao kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: “Moj brat se žali na bol u stomaku.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Daj mu da se napije meda!” Došao je i po drugi put, a on mu reče: “Napoj ga medom!” Ponovo je došao i rekao: “Učinio sam to!” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada mu reče: “Istinu je rekao Allah, a slagao je stomak tvoga brata! Daj mu opet meda!” On mu je i tada dao meda, pa je ozdravio. (Buhari)
Socijalni kreditni sistem u Kini i nadzor građana
Socijalni kreditni sistem je plan kineske komunističke vlade koji želi da uvede 2020. godine. Plan je da svi građani dobiju određene ocjene na osnovu svog ponašanja. Na osnovu ovih ocjena ljudi mogu biti stavljeni na crnu listu i izgubiti neka prava, kao naprimjer pravo na pozajmicu u banci ili pravo na putovanje u inostranstvo ili dobar posao. Još jedna mogućnost jeste da neko ne može upisati dijete u neku školu.
Predsjednik Kine smatra da će ovaj sistem uvesti više “iskrenosti” u društvu. Kinezi manje drže do privatnosti nego neke druge nacionalnosti.
Za ocjene bi se mogli koristiti podaci koje stručnjaci nazivaju “big data”, ili u prijevodu: obimni podaci. Big data su podaci koji se izvlače iz raznih baza podataka, naprimjer baza podataka od policije, finansijskih ustanova, internet-operatera, izjave na socijalnim mrežama, ponašanje u javnom prostoru gdje ima mnogo kamera koje mogu prepoznavati lica.
Nadzorne kamere bit će opremljene softverom za prepoznavanje lica i skeniranje tijela te traciranje geografske lokacije, kako bi svaki građanin Kine bio pod konstantnom prismotrom.
Zvanični izvori javljaju da je u maju 2018. godine, na osnovu ovog sistema, već 11,14 miliona ljudi bilo spriječeno da kupi kartu za avion, i 4,25 miliona ljudi da kupi kartu za brzi voz. Human Rights Watch, organizacija koja se bavi istraživanjem i suzbijanjem kršenja ljudskih prava, javlja da su u regiji Xinjiang već neki građani uhapšeni nakon što ih je lukav software sistem označio kao “opasne po državu”.
U ovoj regiji živi mnogo muslimana i jasno je da će vlada rado iskoristiti ovakve podatke da i dalje nastavi sa torturom koju vrši nad muslimanima u Kini. Ovim metodama kineske vlasti sprečavaju prakticiranje islama: obavljanje namaza, post...
Kritičari smatraju da kineska vlada želi da koristi ovaj sistem da poveća kontrolu nad građanima. Mnogi smatraju da ovaj sistem krši pravo na privatnost i da će povećati nasumična hapšenja.
(Izvor: HNL)
