Zanimljivosti - broj 90

Tema ZanimljivostiČitanje 7 minuta

Dobitnik Nobelove nagrade za medicinu dokazao da je post zdravstveno koristan

Yoshinori Ohsumi, biolog iz Japana, 2016. godine dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu “za otkriće mehanizma autofagije (autophagy)”.

U saopćenju za javnost Komiteta Nobelove nagrade navodi se: “Ohsumijevo otkriće dovelo je do nove paradigme u našem razumijevanju kako ćelija obrađuje svoj sadržaj. Njegova otkrića otvorila su novi način razumijevanje temeljne važnosti autofagije za veliki broj fizioloških procesa, kao što su prilagođavanje gladi i odgovor na infekciju.”

Autofagija je proces korištenja i recikliranja nepotrebnih ili disfunkcionalnih ćelijskih komponenti koje se nakupljaju u ćelijama.

Pojam “autofagija” potječe od dvije grčke riječi i sažeto znači “samojedenje”. Autofagija je svojstvena živim organizmima, uključujući i ljudska bića.

Zahvaljujući autofagiji ćelije se rješavaju viška dijelova u organizmu nepotrebnih ćelijama.

Japanski stručnjak naučno je obrazložio da je post dobar za zdravlje. Autofagija postaje posebno intenzivna kada je organizam pod stresom, naprimjer, kad se posti. U ovom slučaju ćelije proizvode energiju pomoću unutrašnjih resursa, uključujući i patogene bakterije.

Otkriće dobitnika Nobelove nagrade ukazuje na to da su suzdržavanje od hrane i post zdravi za tijelo i da se tijelo na taj način čisti, što potvrđuje i nagrada Komiteta Nobelove nagrade.

Prema Ohsuminim kolegama, autofagija štiti organizam od prerane senilnosti. Ovaj proces vjerojatno čak i pomlađuje organizam stvaranjem novih ćelija, uklanjanjem neispravnih proteina ​​i oštećenih unutarćelijskih organa od njih, održavajući ih tako u dobrom stanju.

Kako post utječe na “samojedenje” ćelija?

Tokom posta, nivo glukoze u krvi opada, a samim tim se i produkcija inzulina, koji isporučuje glukozu tkivima tijela, usporava. Za ljudsko tijelo to znači da se snabdijevanje hranjivim materijama zaustavlja, što znači da počinje proizvodnja glukagona, čija je ključna funkcija stimulacija autofagije. To je odbrambena reakcija tijela zasnovana na korištenju ćelija na kraju života kako bi dobila hranu.

Ako bismo uspjeli da utječemo na proces autofagije u ćelijama karcinoma, mogli bismo otkriti kako da tijelo sopstvenim naporima “pojede” bolesne ćelije, bez hemoterapije. Taj proces bi utjecao na povećanje obnavljanja i tako bi mogao usporiti i proces starenja.

(Pripremio: Abdullah Nasup)

Desilo se u ramazanu tokom prvog stoljeća islama

U mjesecu ramazanu desilo se mnogo važnih događaja u historiji ummeta, a u ovom kratkom tekstu podsjećamo na deset događaja koji su se desili u prvom stoljeću islama. Neki od tih događaja mogu se smatrati sudbonosnim, neki nisu toliko značajni, ali su svakako bitni, jer su vezani za važne ličnosti muslimanskog ummeta.

• Trinaest godina prije Hidžre u mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana. Objava je počela sa prvim ajetima iz sure Ikre.

• Prva vojna akcija koju je naredio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, desila se u ramazanu 1. h. g. pod komandom Hamze, radijallahu anhu. Muslimanska izvidnica došla je do mjesta Sejful-bahr gdje je srela mušričku karavanu koja se vraćala iz Šama i u kojoj se nalazio Ebu Džehl, sa tri stotine naoružanih konjanika. Dvije strane su se poredale u borbene redove i spremile za borbu, ali je između njih prošao Medždi ibn Amr el-Džuheni i odgovorio ih od borbe.

• Velika Bitka na Bedru, koju Kur’an naziva Danom furkana (razlučivanjem istine od neistine) desila se 17. ramazana 2. h. g.

• Iste godine u mjesecu ramazanu od bolesti je umrla kćerka Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Rukajja, radijallahu anha.

• Unuk Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Hasan ibn Alija, radijallahu anhuma, rodio se 15. ramazana 3. h. g.

• Bitka Benu Mustalik odigrala se u ramazanu 5. h. g.

• Meka je oslobođena od mušrika 20. ramazana 8. h. g. Oslobođenje Meke bilo je povod da Arapi u skupinama ulaze u vjeru, a Kaba je očišćena od kumira.

• Kćerka Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Fatima, radijallahu anha, umrla je u ramazanu 11. h. g.

• U mjesecu ramazanu 40. h. g. na ahiret je preselio četvrti pravovjerni halifa Alija, radijallahu anhu. Na sabah-namazu 19. ramazana, haridžija Abdurrahman ibn Muldžem el-Himjeri izvršio je atentat na njega, a tri dana nakon toga Alija, radijallahu anhu, podlegao je od posljedica ranjavanja. Imao je tada šezdeset i tri godine.

• Majka vjernika Aiša, radijallahu anha, umrla je u ramazanu 58. h. g.

(Izvor: nawa3em.com)

Ukrašavanje ulica ramazanskim fenjerima

Ukrašavanje ulica posebno dekoriranim fenjerima tokom ramazana je originalna tradicija egipatskih muslimana. Ne zna se pouzdano kako je nastala ta tradicija i o tome postoje različite priče. Prema jednoj verziji, fatimijski vladari u Kairu su u noći u kojoj se očekivala pojava mlađaka, izlazili iz svog dvorca da bi lično istraživali pojavu mlađaka, a ispred njih je, kroz kairske ulice, išla povorka dječaka koji su osvjetljavali put noseći svjetiljke i pjevali pjesme o ramazanu izražavajući tako radost muslimana zbog dolaska blagoslovljenog mjeseca.

Prema drugoj verziji, jedan od fatimijskih vladara naredio je da se tokom ramazanskih noći duž svih kairskih ulica postave svjetiljke kako bi ljudima bio olakšan dolazak u džamiju na teravih-namaz.

Bilo kako bilo, postala je praksa među Egipćanima da ljudi svoje ulice i kućne ulaze ukrašavaju svjetiljkama, a djeca bi nekoliko dana pred ramazan hodala ulicama njišući upaljene svjetiljke i pjevajući pjesme o ramazanu, a ljudi bi ih darivali raznim slatkišima. Tako su svjetiljke ili fenjeri postali specifičan običaj izražavanja radosti zbog dolaska ramazana, karakterističan za stanovnike Egipta, da bi se ta tradicija postepeno proširila na Palestinu, Siriju i druge arapske zemlje, o čemu se naročito vodi računa u Halepu, Jerusalemu i Gazi. Danas su ramazanski fenjeri u arapskom svijetu općepoznat simbol mjeseca ramazana.

(Izvor: ejaaba.com)

Pas zbog kojeg je 30.000 Mongola primilo islam

Hafiz Ibn Hadžer el-Askalani, čuveni islamski učenjak, zabilježio je interesantan događaj iz vremena mongolskog vođe Hulagu-kana. Naime, poznato je da Mongoli u to vrijeme nisu baštinili neku posebnu vjeru i bili su lahak plijen za križarske misionare, koji su u tome vidjeli svoju priliku za širenje kršćanstva među Mongolima, bar su oni tako vjerovali. Na ruku im je išla činjenica da je Hulagu-kanova žena bila iz križarske porodice.

Jednog dana došao je križarski izaslanik u mongolski tabor kako bi im govorio o kršćanstvu i pridobio ih na svoju stranu. U jednom momentu, fokus svoje priče prebacio je na klevetanje islama i poslanika Muhammeda, alejhis-selam. U njegovoj blizini bio je zavezan pas, koji se, kada je on počeo vrijeđati Poslanika, alejhis-selam, otrgnuo i ujeo ovog križara za nogu. Jedan Mongol je rekao: “Pas te je ujeo zato što si govorio protiv Muhammeda”, a on se pokušao opravdati time da je, dok je držao govor, pokazivao prstom prema psu, što je pas shvatio kao napad na njega i zato je to učinio. “Evo, vidjet ćete sada”, rekao je on i nastavio još žešće pričati protiv Poslanika, alejhis-selam. Pas se ponovo otrgnuo s lanca i ovaj put mu skočio za vrat i ubio ga. Kada su to vidjeli, Mongoli su masovno počeli izgovarati šehadet. Prema ovom kazivanju, njih 30.000 prešlo je na islam. Priču je zabilježio i hafiz Zehebi u djelu Mu’džemuš-šujuh, uz naznaku da je njen lanac prenosilaca vjerodostojan. (Mu’džemuš-šujuh)

Tekst Zanimljivosti - broj 90 je objavljen u broju 90, 17. maj 2019. Permalink

Još tekstova na temu Zanimljivosti